Teritorijalno pitanje izuzetno je osjetljivo i pregovarači u Abu Dabiju nemaju mandat da razgovaraju o bilo kakvim ustupcima, već se takva odluka može donijeti isključivo u direktnom razgovoru lidera dviju država.
– Ne vjerujem da će iko, osim čelnika dviju država, moći riješiti teritorijalna pitanja – prenosi riječi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog) kijevski portal RBK Ukrajina.
– Moramo imati mogućnost komunikacije s ruskim šefom države Vladimirom Putinom u jednom ili drugom formatu. Bez tog formata naši timovi neće moći postići dogovor o teritorijalnim pitanjima – rekao je Zelenski u intervjuu za Radio Prague International.
Pregovori u Abu Dabiju
Pregovori o zaustavljanju rata trebali su biti nastavljeni u nedjelju, 1. februara, u Abu Dabiju, ali su odgođeni jer na njima ne bi učestvovala delegacija Sjedinjenih Američkih Država. U Kremlju su razgovore isključivo ukrajinske i ruske delegacije nazvali “konsultacijama”, a ne pregovorima. Trojni razgovori, koje ruska strana naziva “pregovorima”, zakazani su za 4. i/ili 5. februar u Abu Dabiju, ali je teritorijalno pitanje u međuvremenu postalo centralna tačka i glavni kamen spoticanja.
Prije samo sedmicu dana Zelenski je poručio da nema govora o teritorijalnim ustupcima i odricanjima, naročito kada je riječ o povlačenju ukrajinske vojske s područja Donbasa, što Putin trenutno zahtijeva, a koja su pod ukrajinskom kontrolom u obimu manjem od 20 posto. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa najvažnija komponenta cjelokupnog mirovnog plana. Peskov je također podsjetio da je nuklearna elektrana Zaporožje već više od dvije godine pod ruskom kontrolom.
Neugodna pozicija
Zelenski je sada svojim prijedlogom, prema ocjenama analitičara, doveo Kremlj u nezgodnu poziciju, naglasivši da o teritoriji mogu razgovarati isključivo predsjednici. Time Putina stavlja u delikatnu situaciju, jer je jasno da ukrajinska delegacija, bez obzira na političku snagu, nema mandat za tako osjetljivo pitanje kao što je eventualno prepuštanje teritorije Rusiji.
Putinu je, prema procjenama, ključno da pitanje teritorijalnih potraživanja riješi na samom početku pregovora, računajući da Ukrajina na to neće pristati, čime bi se on, pred američkim predsjednikom Donaldom Trampom (Donald Trump), mogao predstaviti kao “žrtva propalih pregovora”. Zelenski je ovim potezom, međutim, prebacio pritisak na Moskvu. Kremlj za sada odgovara da je “jedino moguće mjesto sastanka Moskva”. Peskov je za RIA Novosti rekao da Putin nije pozvao Zelenskog ni na kakav sastanak niti mu je ponudio pregovore, tvrdeći da je “Zelenski inicirao i tražio sastanak s Putinom”. Prema njegovim riječima, Putin je poručio: “Da, spremni smo, ali samo u Moskvi.” Na to je Zelenski odgovorio: “Dođi u Kijev!”, što, kako ocjenjuju komentatori, Putinu nije opcija.
Simbolični pozivi
Za sada je jasno da su ovakvi pozivi prije svega simbolični, jer Zelenski ne bi otišao u Moskvu, kao što se ni Putin ne želi ozbiljno sastati s njim, osim u istorijskim izuzecima kada agresor zahtijeva potpunu predaju teritorije.
Odlazak Zelenskog u Moskvu značio bi njegovo dovođenje u inferioran položaj i praktično priznanje podčinjenosti lideru države koja je izvršila agresiju na Ukrajinu. Takav potez bio bi velika politička pobjeda za Putina i najava ukrajinske kapitulacije. Putin ujedno osporava legitimitet Zelenskog, navodeći da redovni izbori nisu održani zbog rata, čime bi, prema ruskoj strani, “legitimitet njegovog potpisa” na eventualnom sporazumu bio unaprijed doveden u pitanje. Podsjeća se da je i Donald Tramp prošlog ljeta najavio mogući sastanak Putina i Zelenskog, iako je bilo jasno da se ruski predsjednik na to neće odlučiti.
Ozbiljni rizici
Poziv na direktne pregovore o teritoriji nosi ozbiljan rizik za obje strane, ali je teško očekivati stvarni pomak. Za Zelenskog bi to moglo značiti politički poraz, dok Putin ne želi rizikovati dolazak na sastanak na kojem bi mogao biti odbijen od lidera kojeg javno omalovažava, što bi za njega također predstavljalo poraz. Zbog toga je malo vjerovatno da će do takvog susreta doći.
Stalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Metju Vitaker (Matthew Whitaker) teritorijalno pitanje nazvao je najsloženijim, ali je naglasio da je rješavanje sukoba “neizbježno”. “Sve smo bliži postizanju sporazuma”, rekao je Vitaker u intervjuu za Fox News.
Glavna prepreka
Upravo teritorijalno pitanje ostaje glavna “tehnička” prepreka u nastavku pregovora Ukrajine i Rusije o mogućem okončanju rata. Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) tvrdi da je to još “jedina preostala dvojba”, dok iz izjava ruskih zvaničnika i prorežimskih analitičara proizlazi da pitanje “sigurnosnih garancija za Ukrajinu” još nije došlo na dnevni red iz perspektive Moskve. Jedino što je više puta naglašeno jeste protivljenje dolasku NATO misije u Ukrajinu, što je za Kijev jedna od ključnih stavki sigurnosnih garancija. “Oni bi tada bili legitimna meta ruske vojske”, izjavio je Sergej Lavrov, tražeći i da se Ukrajina ustavno obaveže da nikada neće ući u NATO.
Pojedini ukrajinski političari smatraju da Donald Tramp želi “završiti posao” najkasnije do 15. maja, jer se krajem tog mjeseca okreće pripremama za izbore u Kongresu, te mu je potreban makar simboličan ukrajinsko-ruski sporazum. Prema njihovom mišljenju, riječ je o izuzetno rizičnom i klizavom procesu za obje strane, naročito zbog Trampove nepredvidivosti.
Pregovori se, dakle, formalno nastavljaju, ali, kako stvari sada stoje, bez jasnog pravca i vidljivog ishoda.