Zemlje južnoameričke regije Amazonije u petak su objavile mjere zaštite najveće svjetske prašume nakon razornih šumskih požara koji su izazvali zabrinutost svijeta.
Sedam zemalja koje su se sastale u Kolumbiji povećaće saradnju protiv uzroka deforestacije, poput ilegalnog rudarstva, ilegalnog krčenja šuma zbog poljoprivrede i krijumčarenja droge, rekao je kolumbijski predsjednik Ivan Duke.
Sporazum potpisan na samitu takođe uključuje informacijsku mrežu u svrhu sprečavanja katastrofa, povećano satelitsko praćenje deforestacije, istraživanja i obrazovanje, povećanje učestvovanja autohtonog stanovništva u svrhu poticanja održivog korištenja prašume.
Amazonske zemlje žele da ih podržavaju multilateralne banke, poput Inter-American Development Bank, rekao je Duke.
Samit se održao u vrijeme dok je Brazil pod udarom međunarodnih kritika zbog desetina hiljada šumskih požara koji su opustošili 60 odsto Amazonije ove godine.
Požari su se proširili nakon mjera predsjednika Žaira Bolsonara da otvori veći dio prašume za rudarstvo i poljoprivredu, sa satelitskim podacima koji pokazuju da se deforestacija rapidno povećava na jednom od najvećih područja u svijetu što se tiče biodiverziteta.
Na samitu su bili Duke, peruanski predsjednik Martin Viskara, ekvadorski predsjednik Moreno, bolivijski Evo Morales, surinamski potpredsjednik Mihael Adhin, brazilski ministar vanjskih poslova Ernesto Araiho i gvajanski ministar prirodnih izvora Rafael Trotman.
Bolsonaro nije prisustvovao amitu zbog skorašnje operacije, no učestvovao je putem videolinka.
Amazonija obuhvata pola svjetske površine tropskih šuma i proizvodi 20 posto slatke vode na planetu, rekao je Duke na sastanku s predstavnicima autohtonog stanovništva, prenosi AFP.
Grupa G7 nedavno je obećala 20 miliona dolara hitnih mjera pomoći Brazilu.
Osim Brazila, požari su pogodili druge djelove Amazonije i ostalih šumskih ekosistema u regiji, uključujući Boliviju, Paragvaj i Peru.