Grčka i Izrael produbljuju vojnu saradnju, uključujući mogućnost zajedničkog razvoja i proizvodnje oružja, dok Izrael istovremeno trpi optužbe za genocid nad Palestincima u Gazi. Grčki zvaničnici potvrdili su da Atina želi proširiti odnose s izraelskom vojnom industrijom i preći s uloge kupca na partnera u proizvodnji odbrambenih sistema.
Predsjednik Odbora za odbranu Grčkog parlamenta, Angelos Syrigos, izjavio je za Al Jazeeru da je Grčka već veliki kupac izraelskih sistema, ali da će pravi iskorak u saradnji nastupiti kada dvije države započnu zajedničku proizvodnju i planiranje odbrambenih projekata.
Grčki parlament je 4. decembra odobrio kupovinu 36 raketnih artiljerijskih sistema PULS vrijednih 760 miliona dolara, što predstavlja najveću grčku nabavku izraelskog oružja do sada. Ti sistemi trebali bi postati dio višeslojnog sistema protuzračne odbrane nazvanog “Ahilov štit”, projekta vrijednog 2,8 milijardi eura.
Grčka je formalno članica Evropske inicijative za zračni štit (ESSI), koju predvodi Njemačka, ali nije poznato da vodi pregovore o kupovini njemačkih sistema. Umjesto toga, Ministarstvo odbrane Grčke pokrenulo je pregovore o nabavci dodatnih izraelskih raketnih sistema Spyder, Barak i David’s Sling, vrijednih potencijalno 3,1 milijardu eura. Ti sistemi pokrivaju kratki, srednji i dugi domet protiv zračnih i balističkih prijetnji.
Pregovori između dviju zemalja vode se kroz direktni međudržavni sporazum, čime se izbjegava međunarodni tender. Prema grčkim analitičarima, Izrael je spreman ponuditi tehnološku prednost bez dugotrajnih pregovora kakvi su uobičajeni s drugim dobavljačima.
Osim raketnih sistema, razgovara se i o saradnji u razvoju bespilotnih letjelica, pomorskih i podvodnih dronova, kao i o balističkim raketama.
Grčki ministar odbrane Nikos Dendias naglasio je da Grčka želi slijediti izraelski model razvoja vojne industrije. Cilj je proizvodnja jeftinijih, inovativnih i dvostruko upotrebljivih tehnologija, koje imaju i civilnu i vojnu primjenu.
Međutim, jačanje odnosa s Izraelom izaziva kritike unutar Grčke. Lefteris Papagiannakis iz Grčkog vijeća za izbjeglice upozorio je da ignorisanje humanitarnih pitanja u Gazi zbog strateških interesa predstavlja ozbiljan problem. On tvrdi da Grčka rizikuje da postane druga najjače militarizirana država istočnog Mediterana i upozorava da bi eventualni raskol između Izraela i SAD-a mogao Atinu dovesti u težak položaj.
Odnosi Grčke i Izraela znatno su ojačali nakon pogoršanja izraelsko-turskih odnosa 2010. godine. Grčka, Izrael i Kipar potom su razvili trilateralnu saradnju koja se, osim energetike, proširila i na sigurnost i odbranu. Sve tri zemlje dijele zabrinutost zbog Turske, koja njihovu saradnju naziva antiturskim savezom.
Napetosti između Izraela i Turske dodatno su porasle nakon što su snage koje podržava Ankara krajem 2024. preuzele kontrolu nad Sirijom. U međuvremenu, Grčka i Izrael započeli su zajedničke vojne vježbe.
Uprkos političkoj bliskosti, pojedini stručnjaci upozoravaju da grčka državna vojna industrija zaostaje za izraelskom zbog birokratskih i zakonskih ograničenja. Ipak, izraelski bivši premijer Ehud Olmert ocijenio je da postoji velika vjerovatnoća da će izraelske kompanije nastaviti prodavati i razvijati vojne tehnologije zajedno s Grčkom.