Zlato je u posljednjim sedmicama pokazalo burne oscilacije kada je u pitanju kretanje cijena na berzi, što neki analitičari sve više povezuju sa špekulativnim trgovanjem u Kini. Čak je i američki ministar finansija Scott Bessent pojačanu volatilnost pripisao neobuzdanoj aktivnosti u Kini.
Cijena zlata je krajem januara dostigla novi rekord i prešla granicu od 5.000 dolara po unci (tačnije 5.594 dolara), da bi već sljedećeg dana pala za skoro 10 posto, što je njen najoštriji pad u posljednjim decenijama. Od tada se ovaj plemeniti metal bori da se stabilno održi iznad nivoa od 5.000 dolara. Iako širi faktori, poput očekivanja u vezi s kamatnim stopama u SAD i geopolitičkih tenzija, nastavljaju podsticati potražnju, analitičari smatraju da kineski mali i institucionalni investitori igraju nesrazmjerno veliku ulogu u pojačavanju nestabilnosti tržišta.
Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da su stvari u Kini postale pomalo neobuzdane.
„Moraju pooštriti maržinske zahtjeve. Zato mi zlato sada djeluje kao klasičan špekulativni vrhunac“, rekao je on.
Posmatrači tržišta su saglasni da iza nestabilnog trgovanja stoje naglo povećanje aktivnosti u fjučersima na zlato i fondovima kojima se trguje na berzi (ETF), kao i sve veća upotreba finansijske poluge uprkos ponovljenim povećanjima marži. Nicky Shiels, direktorica istraživanja i strategije za metale u kompaniji MKS PAMP, izjavila je da je Kina ovoga puta bila dominantni pokretač cijena.
„To je podstaknuto kombinacijom špekulativnih priliva, kako malih tako i institucionalnih investitora, kroz mješavinu ETF-ova, fizičkih zlatnih poluga i pozicioniranja u fjučersima“, rekla je Shiels.
Imovina kineskih ETF-ova podržanih zlatom više se nego udvostručila od početka 2025. godine, prema podacima koje je objavio Capital Economics. Ekonomista Hamad Hussain ističe da je ova volatilnost djelimično posljedica lakšeg pristupa finansijskim proizvodima vezanim za zlato u Kini, ali i znakova rastuće upotrebe finansijske poluge, što dovodi do snažnih oscilacija.
Ray Jia iz World Gold Councila ukazuje na to da je obim trgovanja na Šangajskoj berzi fjučersa naglo porastao, pri čemu se prosječan dnevni promet od početka godine približio nivou od 540 tona. Taj rast se nadovezuje na ionako rekordni obim trgovanja iz 2025. godine.
Regulatori su reagovali, pa je Šangajska berza zlata više puta povećavala maržinske zahtjeve kako bi obuzdala volatilnost. Stručnjaci upozoravaju da ovakva strategija ulaganja nije tipična za investitore koji traže „sigurnu luku“, ističući da bi špekulativni balon na berzi mogao i dalje rasti.