Obim industrijske proizvodnje u Njemačkoj se smanjuje. One firme koje su uspjele otvoriti proizvodnju u inostranstvu, to su i učinile. Njemačka politika vrišti da neće odustati od industrije. Istovremeno, Kina je preplavila evropsko tržište konkurentnom robom.
Olakšanje u njemačkoj prerađivačkoj industriji s porastom narudžbi krajem prošle godine uslijedilo je nakon dugog stezanja i zadržavanja kaiša.
Naime, njemačka industrijska proizvodnja smanjila se posljednjih godina. Prošle godine, nakon dvije godine recesije, gospodarstvo je ostvarilo rast BDP-a od 0,2 posto, navodno zato što je 2025. bilo više radnih dana nego prethodne godine.
Koln u zapadnoj njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija dom je hiljadama industrijskih proizvođača. Više od 60 godina IGUS proizvodi visokoučinkovite polimere za kretanje bez maziva, uključujući energetske lance.
Uglavnom ih koriste druge industrije, u kojima IGUS osjeća hlađenje aktivnosti, kaže izvršni direktor Artur Peplinski.
– Definitivno bih rekao da se situacija posljednjih godina pogoršala. Ali za to se ne može kriviti Mercova vlada. U svakom slučaju, industrijska kompanija u Njemačkoj mora prevladati mnogo različitih izazova kako bi mogla održati proizvodnju na njemačkom tlu. Sektor strojarstva je posljednjih godina bio vrlo slab. Ni prognoze za ovu godinu nisu baš obećavajuće. Udruga njemačkih proizvođača strojeva i postrojenja trenutno govori o blagom rastu ove godine. Ne očekujemo nikakav procvat. U sektoru industrijskih strojeva projekti vezani uz elektrifikaciju luka trenutno dobro napreduju – navodi, prenosi RTVSLO.
Kinesko tržište
Firma je također 30 godina prisutna na kineskom tržištu, gdje postoje hiljade kopija i krađa njezinih patenata.
– Procjenjujemo da u Kini postoji više od dvjesto tvrtki, neke od njih vrlo male, koje na neki način kopiraju naše proizvode. Dakle, jasno je da postoji veliki udio lokalnih konkurenata koji se tamo stvaraju, moglo bi se reći, na dnevnoj bazi. To je svakako problematično, posebno kada su u pitanju patenti. Kada se oni ne poštuju, poduzimamo odlučne pravne mjere. Koristimo sve mjere i mogućnosti dostupne u Kini, i često s velikim uspjehom. To znači da smo priznati za naša prava u vezi s patentima, a zatim se osigurava da se, na primjer, kopirani proizvodi unište na licu mjesta, a alati predaju. Dakle, to se događa stalno, zbog čega pomno pratimo tržište – ističe.
Američke tarife na uvoz evropske robe, IGUS plaća 15 posto tarifa, u tvrtki se gledaju s određenom smirenošću, kaže Peplinski, jer se stalno nešto mijenja.
Ali natrag u Kinu. To je još jednom istisnulo Sjedinjene Države kao najvažnijeg pojedinačnog trgovinskog partnera Njemačke, više zbog robe koja se iz nje uvozi nego zbog izvoza u Narodnu Republiku Kinu. Kada je zemlja 2001. godine primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), ogroman val kineskog uvoza oštetio je radna mjesta u Sjedinjenim Državama, a Detroit je, primjerice, bio simbol razaranja.
Evropa ovisna o Kini
Njemačka tada nije bila pogođena, ali sada je drugačije, s takozvanim drugim kineskim šokom. Odande dolaze jeftiniji strojevi, solarni paneli, automobili, poluvodiči, sirovine, a njemačka industrija osjeća pritisak jake konkurencije i kineskih državnih subvencija. Osim toga, Evropa je postala ovisna o kineskim sirovinama i proizvodima.
– Rekla bih da smo jako ovisni o Kini, posebno u farmaceutskom i elektroničkom sektoru, a odande dolaze i neki osnovni kemijski materijali. Samo pomislite na sve čipove! Na primjer, od proizvođača Nexperia, koji u osnovi također uključuje čipove niže klase kvalitete. To mogu biti sitnice koje ni ne pratimo, a ako odjednom nestanu, onda ostajemo ‘praznih ruku’, da tako kažem – kaže ekonomistica Samina Sultan iz IW Instituta za njemačku ekonomiju u Kolnu.