Iranski otok Harg, mali ali strateški važan pojas smješten u sjevernom dijelu Perzijskog zaliva, do sada nije bio pogođen američkim i izraelskim napadima iako sukob na Bliskom istoku ulazi u drugi sedmica.
Otok, udaljen oko 15 milja od iranske obale, predstavlja centar iranske naftne industrije. Procjenjuje se da otprilike 90 posto iranskog izvoza sirove nafte prolazi upravo kroz Harg prije nego što tankeri nastave put kroz Hormuški tjesnac. Otok ima kapacitet utovara od oko sedam miliona barela nafte dnevno, što ga čini ključnim za iransko gospodarstvo.
Zbog svoje ekonomske važnosti, Harg je posebno ranjiv na eventualne vojne akcije, iako analitičari upozoravaju da bi njegovo zauzimanje zahtijevalo upotrebu kopnenih trupa, čega se SAD zasad suzdržava.
Svaka takva operacija također bi vjerovatno destabilizirala energetska tržišta, posebno sada kada cijene nafte dostižu gotovo 120 dolara po barelu.
Petras Katinas, istraživač za klimu, energiju i odbranu u londonskom think tanku RUSI, smatra da bi zauzimanje otoka presjeklo ključni izvor prihoda iranskom režimu.
“Budući da je plovidba kroz Hormuški tjesnac trenutno zaustavljena, Iran ne može prodavati naftu, ali zauzimanje otoka bi SAD-u dalo pregovaračku prednost bez obzira na to ko bude na vlasti nakon sukoba”, rekao je Katinas.
Tržišni analitičari ističu da bi pokušaj zauzimanja zahtijevao američke kopnene trupe, što bi moglo učiniti otok ranjivim na iranske napade dronovima.
Futuresi na sirovu naftu su u ponedjeljak dostigli najvišu razinu od sredine 2022. godine, nakon što su SAD i Izrael tokom vikenda izveli nove napade na iranske energetske objekte, uključujući skladišta nafte.
Brent futuresi za isporuku u maju porasli su za 11,5 posto na 103,40 dolara po barelu, dok su američki West Texas Intermediate futuresi za april skočili za oko 12 posto na 101,88 dolara.
Tamas Varga, analitičar naftnog tržišta u brokerskoj kući PVM, naglasio je da bi zauzimanje otoka Harg bio ozbiljan udarac za iranski režim jer bi se time oduzeo ključni izvor prihoda.
“Takav potez bi omogućio nastavak izvoza iranske nafte pod američkim nadzorom, ali otok bi i dalje bio pod prijetnjom iranskih napada dronovima”, dodao je.
Procjenjuje se da oko 20 posto svjetske nafte i plina prolazi kroz Hormuški tjesnac, ali promet kroz ovaj ključni morski koridor gotovo je potpuno zaustavljen otkako je sukob počeo krajem prošlog mjeseca.
Bivši direktor Situacijske sobe Bijele kuće Marc Gustafson upozorio je da bi američki predsjednik Donald Trump mogao biti u iskušenju da zauzme otok Harg kako bi ostvario PR pobjedu, stvorio prirodnu barijeru od Irana i dobio maksimalnu pregovaračku prednost.
Ipak, Gustafson upozorava da bi takva operacija bila izuzetno rizična i mogla dodatno povećati cijene nafte, te da bi Iran mogao razmotriti čak i samouništenje naftovoda koji opskrbljuje otok.
Jan van Eck, izvršni direktor VanEck Funds, istakao je da je otok Harg ključno usko grlo za iransku naftu.
“Ako Trump slijedi isti obrazac kao u Venezueli, cilj bi mu bio presjeći izvoz nafte i blokirati priljev deviza, koristeći to kao pregovaračku polugu”, rekao je van Eck.