Predsjednik Donald Trump postavio je ambiciozan, ali strogo definisan vremenski okvir za rješavanje dugogodišnjeg sukoba s Iranom, izjavivši da očekuje značajan diplomatski proboj ili „potpuni zaokret u strategiji“ do jula 2026. godine.
Ova objava dolazi u trenutku pojačanih vojnih aktivnosti i diplomatskih pritisaka koji su regiju Bliskog istoka držali na ivici velikog sukoba proteklih mjeseci.
Tokom obraćanja iz Bijele kuće u petak, Trump je naglasio da njegova administracija ne želi „vječni rat“, ali je istovremeno upozorio Teheran da će se suočiti s „neviđenim posljedicama“ ukoliko ne pristane na pregovore o novom, strožijem nuklearnom sporazumu koji bi uključivao i ograničenja njihovog programa balističkih raketa.
„Imamo plan, imamo resurse i sada imamo rok,“ izjavio je Trump. „Ili ćemo sklopiti dogovor koji će osigurati mir za narednih 50 godina, ili ćemo krenuti putem koji Iranu neće donijeti ništa dobro. Sat otkucava.“
Reakcije iz Teherana i međunarodne zajednice
Iranski zvaničnici su odmah odgovorili na ove ultimatume, nazivajući Trumpov rok „psihološkim ratom“ i „ucjenom“. Ipak, izvori bliski evropskim diplomatama sugerišu da se iza zatvorenih vrata vode intenzivni razgovori, jer sankcije nastavljaju da vrše ogroman pritisak na iransku ekonomiju.
Saveznici SAD-a u Evropi izražavaju oprezni optimizam, ali i zabrinutost da bi fiksni rok mogao ograničiti prostor za manevrisanje ukoliko pregovori postanu kompleksni. „Vremenski rokovi su korisni za stvaranje pritiska, ali diplomatija rijetko prati kalendar,“ izjavio je jedan visoki francuski zvaničnik.
Unutrašnji politički pritisak
Analitičari smatraju da je ovaj potez usmjeren i na domaću publiku u SAD-u. Trump želi pokazati da njegova administracija ispunjava obećanja o rješavanju kompleksnih spoljnopolitičkih pitanja bez uvlačenja zemlje u nove dugotrajne kopnene ratove.
Ministarstvo odbrane je saopštilo da će zadržati trenutni nivo borbene gotovosti u regionu dok god traju ovi „finalni diplomatski napori“.
Šta donosi ljeto 2026?
Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da bi naredna tri mjeseca mogla biti najkritičnija u decenijama dugom neprijateljstvu između ove dvije zemlje. Ukoliko pregovori ne počnu do juna, raste rizik od novih incidenata u Hormuškom moreuzu ili eskalacije putem posredničkih grupa (proxy grupa) širom Bliskog istoka.