Pregovaračka pozicija Irana znatno je pooštrena otkako je počeo rat, pri čemu Revolucionarna garda ima sve veći utjecaj na donošenje odluka, a Teheran će tražiti značajne ustupke od Sjedinjenih Država ukoliko posrednički napori dovedu do ozbiljnih pregovora, rekla su tri visoka izvora u Teheranu.
U bilo kakvim razgovorima sa SAD-om, Iran ne bi tražio samo prekid rata, nego i ustupke koji su vjerovatno crvene linije za američkog predsjednika Donalda Trumpa – garancije da u budućnosti neće biti vojne akcije, odštetu za ratne gubitke i formalnu kontrolu nad Hormuškim moreuzom, naveli su izvori.
Iran bi također odbio da pregovara o bilo kakvim ograničenjima svog balističkog raketnog programa, dodali su oni, što je bilo crvena linija Teherana i tokom razgovora koji su bili u toku kada su SAD i Izrael prošlog mjeseca pokrenuli napad.
Pomiješani signali o pregovorima
Trump je u ponedjeljak rekao da je Washington već imao „vrlo, vrlo ozbiljne razgovore“ s Teheranom više od tri sedmice nakon početka rata, ali je Iran to javno negirao.
Tri visoka izvora navela su da je Iran imao samo preliminarne razgovore s Pakistanom, Turskom i Egiptom o tome postoje li uslovi za pregovore sa Sjedinjenim Državama o okončanju rata.
Jedan evropski zvaničnik rekao je u ponedjeljak da, iako nije bilo direktnih pregovora između Irana i SAD-a, Egipat, Pakistan i zaljevske države prenose poruke između dvije strane. Pakistanski zvaničnik i još jedan izvor također su u ponedjeljak rekli da bi direktni razgovori o okončanju rata mogli biti održani ove sedmice u Islamabadu.
Ako bi takvi razgovori bili organizirani, Iran bi poslao predsjednika parlamenta Mohammada Baqera Qalibafa i ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija, rekla su tri iranska izvora, uz upozorenje da bi svaka konačna odluka ipak bila u rukama tvrdolinijaškog Korpusa islamske revolucionarne garde.
Izraelski izvori sumnjaju da je dogovor moguć
Tri visoka izraelska zvaničnika također su u utorak rekla da, iako Trump djeluje odlučno da postigne dogovor, smatraju malo vjerovatnim da će Teheran pristati na američke zahtjeve, za koje vjeruju da bi uključivali kraj iranskog balističkog raketnog i nuklearnog programa.
Iranska upotreba balističkih projektila i sposobnost da praktično zatvori Hormuški moreuz, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, pokazali su se kao njeni najefikasniji odgovori na američko-izraelske udare.
Analitičari navode da Iran ne može pristati da se odrekne tih poluga, a da se pritom ne ostavi potpuno nezaštićenim od novih napada.
Iranski stratezi možda također nisu spremni vjerovati sporazumima sa SAD-om i Izraelom nakon što je zemlja napadnuta i poslije ranijeg dogovora prošle godine, uprkos tome što su u tom trenutku pregovori još bili aktivni. Također su gledali kako Izrael nastavlja napade na Liban i Gazu i nakon tamošnjih primirja.
Unutar Irana, domaći politički faktori dodatno ograničavaju manevarski prostor Teherana u pregovorima, navela su tri visoka iranska izvora.
Ti faktori uključuju veći utjecaj Revolucionarne garde, neizvjesnost na samom vrhu sistema – s obzirom na to da se novi vrhovni vođa Mojtaba Khamenei od imenovanja još nije pojavio ni na fotografijama ni na videosnimcima – kao i javni narativ o otpornosti i istrajnosti u ratu.