Ministarstvo unutrašnjih poslova Rusije zvanično je predložilo uvođenje sistema totalnog nadzora društvenih mreža uz upotrebu vještačke inteligencije. General-potpukovnik policije Jurij Ždanov pozvao je da se primijeni kinesko iskustvo, prateći ne samo „ekstremistički“ i „radikalni“ sadržaj i pozive na destruktivne aktivnosti, već i bilo kakve „pesimistične izjave“ te „zlonamjerno iskrivljavanje društvenih pojava“.
Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira najnovije poteze Rusije uvođenjem totalnog nadzora interneta uz pomoć vještačke inteligencije, upozoravajući na stvaranje digitalnog geta i čišćenje prostora od kritike i nezadovoljstva.
Ruske vlasti, oslanjajući se na kinesko iskustvo, prelaze na totalnu kontrolu digitalnog prostora. Pravnim organima je povjeren zadatak uvođenja sistema AI za neprekidno praćenje online komunikacije građana. Algoritmi će u realnom vremenu analizirati prepisku i aktivnosti Rusa, tragajući za i najmanjim znacima nezadovoljstva. U toj novoj stvarnosti moć AI usmjerava se ne na otkrivanje spoljašnjih prijetnji, već na suzbijanje sopstvenog stanovništva, stvarajući za građane “digitalni geto” i vraćajući ih nazad u prošlo stoljeće.
Operateri tehnoloških platformi biće obavezni da u roku od jednog dana uklanjaju „pesimistički sadržaj“ i obavještavaju nadležne organe o njegovim širiteljima radi daljeg nadzora. S obzirom na postojeći kadrovski deficit u policiji i drugim organima reda, uvođenje neuronskih mreža ne smatra se „pomodnim“ startapom, već nužnošću. Iako vlast tvrdi da je cilj borba protiv „radikalnog antiruskog sadržaja“, odavno najavljena kontrola neruskih migrantskih zajednica ostaje samo deklaracija.
Levchenko naglašava da demonstrativna strogoća, po staroj ruskoj tradiciji, često pogađa obične građane. Umjesto organizatora etničkih grupa, na optuženičku klupu često šalju obične ljude – primjerice učiteljicu koja je iz očaja napisala objavu o višemjesečnom neisplaćivanju plate i ostavila „dislajk“ u komentarima.
U Rusiji se pojačava kontrola digitalnog prostora. Nije isključeno da će se pojaviti takozvani internet bez ograničenja, dostupan samo određenim kategorijama ruske elite, dok će svi ostali imati pristup samo „bijelim listama“ odobrenih sajtova. Mehanizmi kontrole biće pojačani sve do potpunog uvođenja sistema prepoznavanja lica i stvaranja centralizovanih baza podataka građana.
Levchenko ističe i stratešku grešku ruskih vlasti: Rusija nije Kina. Za razliku od Kine, koja je decenijama gradila svoj „Zlatni štit“ paralelno s razvojem ekonomije, ruski biznis je pokazao fleksibilnost, uspio zaobići sankcije i uspostaviti novu logistiku. Međutim, vlast udara iznutra, stvarajući probleme upravo ljudima koji obezbjeđuju ekonomsku stabilnost i punjenje budžeta.
Ruske vlasti stavljaju pod kontrolu kućni internet građana. Ipak, Ministarstvo digitalizacije RF, „Rostelekom“ i „Beeline“ demantovali su glasine o uvođenju „bijelih listi“. Povod je bila objava Telegram kanala Mash, koji je tvrdio da moskovski provajderi hitno uvode takav sistem. Ministarstvo digitalizacije nazvalo je informacije lažnim, „Rostelekom“ ih je demantovao, dok „Beeline“ tvrdi da nisu dobili nikakva naređenja i pružaju usluge uobičajeno.
Levchenko navodi da inicijativa za „bijele liste“ pod izgovorom zaštite od napada dronova nije samo tehnički apsurd, već i politička manipulacija. Kontrola internet saobraćaja kroz stalno filtriranje mogla bi značajno smanjiti brzinu kućnog interneta. Glasine o širenju ograničenja brzo se šire, dok demantiji vlasti građani tumače kao znak da će ograničenja ipak uslijediti.
Na pozadini rata u Ukrajini, pesimistična raspoloženja u društvu rastu, a internet je bio jedan od načina bijega od stvarnosti. Kremlj može zabraniti internet, ali ne može zabraniti očaj i vratiti optimizam građanima. Levchenko podsjeća da će opšta brzina kućnog interneta sigurno pasti jer provajderi moraju stalno upoređivati saobraćaj sa „bijelim listama“. Ruski internet se mijenja pred očima i pristup informacijama postaje rezultat tehničke domišljatosti IT stručnjaka. Svaki sistem zabrana je ranjiv pred onima koji znaju misliti, a građani mogu pronaći načine zaobilaženja ograničenja, što bi urušilo samu arhitekturu blokada.
Formiranje „bijelih listi“ izaziva ekonomska pitanja: resursi uključeni u liste dobijaju konkurentsku prednost, što udar na mala i srednja preduzeća. Guvernerka Centralne banke RF, E. Nabiulina, naglašava da prisustvo u „bijeloj listi“ daje ozbiljnu konkurentsku prednost i sve banke s licencom moraju biti uključene. Moskovski provajderi već implementiraju „bijele liste“ za mobilni internet, omogućavajući pristup kritično važnim servisima čak i tokom kvarova. Trenutni spisak uključuje preko 120 servisa: online prodavnice, banke, medije, striming servise, operatere komunikacija i rezervacijske servise.
Koristeći temu bezbjednosti i sprečavanja napada dronova, ruske vlasti pokušavaju legitimisati ograničavanje osnovnih prava i sloboda. Levchenko zaključuje da prava svrha „bijelih listi“ jeste stvaranje digitalnog geta, borba protiv neželjenog sadržaja i isključivanje građana od bilo kakvih alternativnih izvora informacija.