U pismu koje je The Hill ekskluzivno dobio na uvid, zakonodavci Senata i Predstavničkog doma pozvali su ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubija da sankcionišu Dodika u skladu sa saveznim zakonom. Grupa je navela da su mjere trebale biti uvedene 18. marta.
Pismo su predvodili senatori Jeanne Shaheen (Demokratska stranka), visokorangirana članica Odbora za vanjske odnose Senata, i Thom Tillis (Republikanska stranka).
Dodik, bivši predsjednik RS, smijenjen je s dužnosti 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je bavljenje politikom šest godina zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine.
Bidenova administracija sankcionisala je Dodika 2022. godine zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a dodatno je sankcionisala članove njegove porodice u januaru 2025. godine.
Predsjednik Trump ukinuo je sankcije Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima u oktobru, bez objašnjenja. Međutim, navodno su srpski zvaničnici naznačili da tiho rade na uspostavljanju saradnje sa SAD-om, a istovremeno zadržavaju prijateljske veze sa Rusijom.
“Iako prepoznajemo da je odluka Trumpove administracije da ukloni Dodika i njegove saradnike iz finansijskih i viznih sankcija možda odražavala pokušaj da se Bosna i Hercegovina postavi na put ka većoj političkoj stabilnosti, Dodikovi naknadni postupci jasno su pokazali da on nema interesa da ide tim putem”, napisali su zakonodavci.
Među ostalim potpisnicima bili su senatori Chuck Grassley (Republikanac iz Iowe), predsjedavajući Odbora za oružane snage Senata Roger Wicker (Republikanac iz Mississippija), Dick Durbin (Demokrata iz Illinoisa) i Elizabeth Warren (Demokrata iz Massachusettsa), članica Odbora za bankarstvo, stanovanje i urbana pitanja Senata. Zastupnici Mike Turner (Republikanac iz Ohioa), član Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, i Ann Wagner (Republikanka iz Missourija), članica Stalnog odbora za obavještajne poslove, također su potpisali pismo.
Zakonodavci su iznijeli više primjera Dodikovog zagovaranja otcjepljenja RS od Bosne i Hercegovine, potkopavanja Dejtonskog sporazuma i kršenja odredbi uključenih u Zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) iz 2026. godine.
NDAA sadrži odredbe koje zahtijevaju sankcije protiv pojedinaca koji ugrožavaju “mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kojeg područja države na Zapadnom Balkanu”.
“Zakon, koji definiše specifične kriterije, zahtijeva uvođenje sankcija najkasnije 90 dana nakon donošenja, što je 18. mart 2026. godine”, navela je dvostranačka grupa i istakla brojne primjere.
Zakonodavci su istakli Dodikovo učešće u obilježavanju zabranjenog praznika, tzv. Dana RS 9. januara, za koji je utvrđeno da je nezakonit jer diskriminira Bošnjake i Hrvate u zemlji.
Također naglašavaju Dodikov utjecaj na njegovu stranku SNSD i predsjednika RS Sinišu Karana, te ukazuju na angažovanje lobističke firme iz Washingtona s ciljem da “osigura podršku Sjedinjenih Američkih Država i postigne nezavisnost RS”.
Zakonodavci su naveli da je, nakon što je Trumpova administracija skinula Dodika s liste sankcija, on iskoristio svoju javnu platformu da zagovara napuštanje mirovnih sporazuma iz 1995. godine, uključujući “razdornu retoriku” protiv etničkih manjina u zemlji.
Također su spomenuli još jednog bosanskog zvaničnika, Stašu Košarca, kojeg su SAD nedavno skinule s liste, a koji je poslao “paravojnu kacigu iz nacističke ere” u ured visokog predstavnika u zemlji. Zastupnici su naveli da je Košarac također optužio visokog predstavnika da je okupator i tvrdio da će uskoro “napustiti zemlju”.
“Ova epizoda dio je kontinuiranog obrasca ponašanja Dodika i njegovih saradnika koji kritikuju i potkopavaju autoritet Ureda visokog predstavnika. Sjedinjene Američke Države odigrale su važnu ulogu u održavanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U našem je nacionalnom sigurnosnom interesu osigurati da akteri koji nastoje potkopati više od 30 godina teško stečenog mira budu sankcionisani”, navodi se u pismu.