Najmanje trideset predstavnika zemalja sastat će se u četvrtak u nastojanju da izvrše diplomatski i politički pritisak kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, ključna pomorska ruta koju je blokirao američko-izraelski rat protiv Irana.
Britanski premijer Keir Starmer kazao je da će virtualni sastanak, kojim predsjedava ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper, „razmotriti sve održive diplomatske i političke mjere koje možemo poduzeti kako bismo obnovili slobodu plovidbe, osigurali sigurnost zarobljenih brodova i pomoraca te nastavili kretanje vitalnih roba“.
Iranski napadi na komercijalne brodove, kao i prijetnje novim napadima, gotovo su potpuno zaustavili saobraćaj u ovom moreuzu koji povezuje Perzijski zaljev s ostalim svjetskim okeanima, odsjekavši kritičnu rutu za globalni protok nafte i podigavši cijene nafte u nebo.
Sjedinjene Američke Države nisu među zemljama koje prisustvuju sastanku u četvrtak. Donald Trump poručio je da osiguravanje prolaza kroz ovaj moreuz nije američki posao te je američkim saveznicima rekao da „idu po svoju vlastitu naftu“.
Nijedna zemlja zasad ne izgleda spremna pokušati silom otvoriti tjesnac dok bjesne borbe i Iran može gađati plovila protivbrodskim raketama, dronovima, jurišnim plovilima i minama.
No, Starmer je u srijedu rekao da će se vojni planeri iz nepreciziranog broja država uskoro sastati kako bi razradili način osiguranja sigurnosti plovidbe „nakon što borbe prestanu“.
U međuvremenu je trideset pet zemalja, među kojima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Kanada, Japan i Ujedinjeni Arapski Emirati, potpisalo izjavu kojom zahtijevaju od Irana da prekine pokušaje blokade tjesnaca i obavezuju se da će „doprinositi odgovarajućim naporima za osiguranje sigurnog prolaza“ kroz ovaj morski put.
Današnji sastanak smatra se prvim korakom, nakon kojeg će uslijediti radni sastanci zvaničnika na nižem nivou kako bi se ispregovarali detalji.
Starmer je poručio da obnova pomorskog saobraćaja „neće biti laka“ te da će zahtijevati „ujedinjeni front vojne snage i diplomatske aktivnosti“, uz partnerstvo s pomorskom industrijom.
Ideja o međunarodnom angažmanu podsjeća na međunarodnu „koaliciju voljnih“ koju su, uz vodeću ulogu Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, zemlje oformile kako bi, nakon eventualnog prekida vatre, garantovale sigurnost Ukrajina. Koalicija je, djelimično, pokušaj da se administraciji Donalda Trumpa pokaže kako je Evropa spremna preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost.
Hitnost jačanja odbrambenih kapaciteta kontinenta dodatno je naglašena Trumpovim ponovljenim nagovještajima da bi NATO mogao ostati bez podrške SAD-a.