Unatoč povećanim prihodima od nafte tijekom rata na Bliskom istoku, ruska ekonomija i dalje pokazuje znakove slabosti, upozoravaju švedske obavještajne službe. Prema njihovim procjenama, finansijski problemi Moskve dublji su nego što službeni podaci sugeriraju.
Šef švedske vojne obavještajne službe Thomas Nilsson istaknuo je da Rusija nije uspjela stabilizirati privredu unatoč rastu cijena nafte, koji je privremeno povećao prihode Kremlja, piše Financial Times.
Nafta pomaže, ali kratkoročno
Prema njegovim riječima, Rusiji bi cijena nafte tipa Urals trebala biti iznad 100 dolara po barelu tokom dužeg razdoblja kako bi zatvorila budžetski deficit, a još duže kako bi riješila dublje strukturne probleme.
I sam ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je da ekonomski rezultati zaostaju za očekivanjima, upozorivši da je rast prihoda od nafte vjerovatno kratkotrajan.
Nilsson naglašava da ruski model rasta, koji se velikim dijelom oslanja na ratnu proizvodnju, nije održiv. Velik dio proizvedene vojne opreme završava uništen na bojištu, što dugoročno ne doprinosi ekonomskom razvoju.
Problemi su se, prema njegovim riječima, prelili i na odbrambeni sektor, koji je do sada bio glavni generator rasta. Iako Rusija ulaže u nove tehnologije poput dronova i sistema dugog dometa, ostatak vojno-industrijskog kompleksa suočen je s gubicima, korupcijom i ovisnošću o državnim kreditima.
Švedska obavještajna zajednica tvrdi da Moskva sistemski uljepšava ekonomske pokazatelje kako bi uvjerila zapadne saveznike Ukrajine da ruska privreda odolijeva pritiscima rata i sankcija.
Službeni podaci već ukazuju na probleme: ruski BDP pao je za 1,8 posto u prva dva mjeseca godine, uključujući pad industrijske proizvodnje i građevinskog sektora.
Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiullina upozorila je da se vanjski uvjeti pogoršavaju gotovo kontinuirano, i za izvoz i za uvoz.
Nilsson smatra da je stvarna inflacija znatno viša od službenih podataka te da postoje indikatori koji upućuju na potencijalnu bankarsku krizu. Švedska se slaže s procjenama njemačke agencije BND da Rusija umanjuje svoj budžetski deficit za 30 milijardi dolara.
Dva moguća scenarija
Prema švedskim procjenama, Rusija se nalazi pred dva moguća scenarija: dugotrajni pad ili nagli finansijski šok.
“Ruska ekonomija živi na posuđenom vremenu”, upozorava Nilsson, dodajući da će se, u oba slučaja, trend pogoršanja nastaviti.
Švedska poziva evropske države da pojačaju sankcije i dodatno podrže Ukrajinu kako bi iskoristile slabosti ruske ekonomije.
Tamošnja ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard poručila je da Evropa još uvijek ne čini dovoljno kako bi oslabila rusku ekonomiju te da će za to biti potrebno podnijeti određenu cijenu.
Unatoč ekonomskim problemima, ruski strateški ciljevi u Ukrajini ostaju nepromijenjeni, tvrdi Nilsson. Prema njegovim riječima, Moskva mirovne pregovore vidi kao politički alat, dok istodobno nastavlja težiti širenju teritorijalne kontrole – uključujući potencijalno zauzimanje Odese, pa čak i prijetnju Kijevu.