Astronomi su nakon gotovo deset godina uspjeli detaljno mapirati jedan od najmisterioznijih objekata u svemiru. Riječ je o superklasteru Vela, ogromnom skupu galaksija koji je donedavno bio gotovo potpuno skriven od pogleda sa Zemlje.
Novo istraživanje pokazuje da je ova kosmička struktura znatno veća nego što se ranije pretpostavljalo te da spada među najmasivnije objekte u poznatom svemiru. Rezultati su objavljeni 10. marta na naučnom servisu arXiv i donose dosad najdetaljniji prikaz ove izuzetne galaktičke formacije.
Skriven iza Mliječne staze
Superklaster Vela sastoji se od najmanje 20 galaktičkih jata, a svako od njih sadrži stotine, pa i hiljade galaksija. Sve su međusobno gravitacijski povezane i čine jedinstvenu kosmičku cjelinu.
Iako je riječ o jednoj od najvećih struktura u našem kosmičkom susjedstvu, otkriven je tek 2016. godine. Razlog leži u njegovom položaju – nalazi se oko 800 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, u području poznatom kao „zona izbjegavanja“.
To je dio noćnog neba zaklonjen Mliječnom stazom, gdje gusta koncentracija zvijezda, plina i međuzvjezdane prašine onemogućava posmatranje svega što se nalazi iza nje. Zbog toga je superklaster u početku dobio naziv „Terra incognita“, odnosno „nepoznata zemlja“.
Novi podaci otkrili njegovu pravu veličinu
U novom istraživanju naučnici su rekonstruisali strukturu superklastera mjereći kretanje galaksija unutar njega i na njegovim rubovima.
Pokazalo se da Vela ima prečnik od oko 300 miliona svjetlosnih godina, što ga čini oko 3.000 puta većim od Mliječne staze. Ukupna masa procjenjuje se na oko 30 kvadriliona masa Sunca.
Nova mapa otkrila je i zanimljiv detalj – većina mase koncentrisana je u dvije ogromne jezgre koje se postepeno kreću jedna prema drugoj.
Veći od superklastera u kojem živimo
Koautorica istraživanja, astronomkinja Renee Kraan-Korteweg sa Univerziteta u Cape Townu, istakla je da je Vela masivnija od Laniakea superklastera, kojem pripadaju Zemlja, Mliječna staza i naš lokalni kosmički okoliš.
Ispred njega nalazi se samo Shapley superklaster, jedan od najvećih poznatih u svemiru. Postoje i veće strukture, poput Velikog zida Hercules–Corona Borealis, ali one pripadaju još višem nivou, riječ je o skupovima superklastera.
Novo ime s posebnim značenjem
Istraživači su ovoj strukturi dali i novi nadimak – Vela-Banzi. Naziv dolazi iz jezika Xhosa i znači „široko otkrivanje“, a odabran je kao priznanje Južnoj Africi, gdje se nalazi većina teleskopa korištenih u istraživanju.
Kako su astronomi zavirili iza Mliječne staze
Zona izbjegavanja decenijama je predstavljala izazov za astronome, jer Mliječna staza zaklanja oko 20 posto vidljivog noćnog neba.
Kako bi zaobišli taj problem, naučnici su kombinovali čak 65.000 postojećih mjerenja udaljenosti galaksija s oko 8.000 novih mjerenja tzv. crvenog pomaka, fenomena koji omogućava određivanje brzine udaljavanja objekata zbog širenja svemira.
Posebno važna bila su mjerenja prikupljena radioteleskopom MeerKAT u Južnoj Africi. Ovaj teleskop detektuje zračenje koje emitiraju oblaci vodika u galaksijama, što je omogućilo praćenje njihovog kretanja čak i u dijelovima koje nije moguće vidjeti u vidljivom spektru.
Neke tajne možda će ostati skrivene
Iako će budući, snažniji teleskopi omogućiti još preciznija mjerenja, određeni dijelovi superklastera vjerovatno će ostati djelimično skriveni, jer nemaju sve galaksije dovoljno vodika koji bi se mogao posmatrati ovom metodom.
Zašto je ovo otkriće važno
Bolje razumijevanje najvećih struktura u svemiru ključno je za provjeru savremenih kosmoloških modela. Nije dovoljno znati samo njihovu veličinu – jednako je važno razumjeti njihova kretanja i međusobne odnose.
Otkriće superklastera Vela-Banzi predstavlja važan korak ka boljem razumijevanju strukture i evolucije svemira u cjelini.