Saudijska Arabija i njeni saveznici razmatraju ideju sklapanja pakta o nenapadanju između država Bliskog istoka i Irana, u okviru šireg pokušaja upravljanja regionalnim napetostima nakon mogućeg završetka američko-izraelskog rata protiv Islamske Republike.
Prema diplomatama, Rijad kao mogući model gleda Helsinški proces iz 1970-ih, kojim su ublažene tenzije u Evropi tokom Hladnog rata. Ideja o paktu o nenapadanju jedna je od opcija o kojima se razgovara, piše Financial Times.
Zaljevske države posebno strahuju da bi nakon završetka sukoba i mogućeg smanjenja američkog vojnog prisustva mogle ostati suočene s oslabljenim, ali i dalje agresivnim Iranom.
Helsinški sporazumi iz 1975. godine, koje su potpisale SAD, evropske zemlje te Sovjetski Savez i njegovi saveznici, imali su cilj smanjenje sigurnosnih tenzija i jačanje saradnje između suparničkih blokova. Taj se model ranije već spominjao kao mogući okvir i za Bliski istok.
Novi rat u regionu dodatno je pojačao potrebu za hitnim sigurnosnim rješenjima među arapskim i muslimanskim državama, koje preispituju postojeće saveze i regionalnu arhitekturu sigurnosti.
Diplomati navode da su neke evropske prijestolnice i institucije EU podržale saudijsku inicijativu, smatrajući da bi mogla pomoći u sprečavanju budućih sukoba i dati sigurnosna uvjerenja Iranu da neće biti napadnut.
Istovremeno se vode tajni pregovori između SAD-a i Irana o mogućem sporazumu koji bi okončao rat i omogućio ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, iako su oni uglavnom fokusirani na iranski nuklearni program, a manje na projektile, dronove i podršku regionalnim paravojnim grupama — što zabrinjava arapske zemlje.
Jedan arapski diplomata rekao je da bi većina arapskih i muslimanskih država podržala takav pakt, ali da ostaje pitanje ko bi sve bio uključen. Posebno je sporno uključivanje Izraela, jer ga neke zemlje vide kao jednako veliki izvor nestabilnosti kao i Iran.
Tokom rata Iran je izvodio napade projektilima i dronovima na zaljevske zemlje, gađajući energetsku i civilnu infrastrukturu, što je dodatno pojačalo strahove u regiji.
Istovremeno, dio arapskih i muslimanskih država sve je kritičniji prema izraelskim vojnim akcijama nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, optužujući izraelsko vodstvo za širenje sukoba u regionu.
Postoje i unutrašnje podjele među zaljevskim državama, posebno između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji imaju različite sigurnosne i političke pristupe. UAE zauzima tvrđi stav prema Iranu i snažno podržava odnose s Izraelom, dok Saudijska Arabija više naglašava diplomatske i posredničke inicijative.
Pakistan se u međuvremenu uključuje kao važan posrednik i predlaže širenje regionalnih odbrambenih aranžmana, uključujući moguće priključenje Katara i Turske postojećim sporazumima sa Saudijskom Arabijom, s ciljem jačanja regionalne sigurnosne i ekonomske saradnje i smanjenja zavisnosti od vanjskih sila.