Ruske prijetnje baltičkim državama potpuno su neprihvatljive i predstavljaju prijetnju cijeloj našoj Uniji, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Ova reakcija uslijedila je nakon što je ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja izjavio da Ukrajina planira lansirati vojne dronove iz Latvije i drugih baltičkih država, upozorivši da ih članstvo u NATO-u “neće zaštititi od odmazde”.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas ocijenila je da prijetnje Moskve nisu znak snage, nego slabosti.
“Rusija ne uspijeva na bojnom polju u Ukrajini i pokušava nas zastrašiti da bismo smanjili podršku Kijevu. Pravi odgovor je učiniti suprotno: povećati pomoć Ukrajini i ojačati evropsku odbranu.”
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ruske je tvrdnje o Latviji i ostalim baltičkim državama nazvao “apsolutno apsurdnima” i “smiješnima”, dodavši da “i sama Rusija zna da nisu istinite”.
Strategija dvosmislenosti kao temelj pritiska
Dok ukrajinski dronovi skreću s kursa i završavaju na teritoriji NATO-a, Kremlj stvara alternativno objašnjenje. Prema njihovom narativu, incidenti i skretanje dronova nisu uzrokovani ruskim ometanjem signala, već baltičke države potajno pomažu Ukrajini u napadima na Rusiju. Takva strategija proizvodi dvosmislenost, koja je temelj pritiska koji Rusija koristi protiv Zapada.
Analitičar Stuart Dowell upozorava da ova dvosmislenost otežava politički odgovor saveznika, usporava reakcije NATO-a i svaki incident pretvara u raspravu o namjeri, umjesto u definisani čin agresije. Moskvi pritom nije nužno potreban otvoreni sukob s NATO-om, već joj je dovoljno proizvesti nivo nesigurnosti koji će kolektivni odgovor učiniti sporijim i politički rizičnijim.
U tom kontekstu treba posmatrati i nedavne poteze Sjedinjenih Američkih Država. Pentagon je ovog mjeseca otkazao planirano raspoređivanje 4.000 vojnika u Poljsku i baltičku regiju, dok je administracija Donalda Trumpa najavila smanjenje broja američkih vojnika u Evropi za oko 5.000 te rezanje dijela snaga namijenjenih NATO-ovom modelu brzog odgovora.
Pokušaj izazivanja podjela unutar NATO-a
Ukrajinski napadi dronovima posljednjih mjeseci pogodili su niz ruskih rafinerija, plinskih postrojenja, naftnih terminala i infrastrukture povezane s ruskom flotom u sjeni u Baltičkom i Crnom moru. Kremlj zato odgovara poznatom strategijom prikrivanja vlastitih slabosti kroz eskalaciju prijetnji i stvaranje dojma da je NATO direktno uključen u napade.
Analitičarka Atlantskog vijeća Justina Budginaite-Froehly ističe da Moskva pokušava prebaciti politički teret rata na najčvršće evropske saveznike Ukrajine. Cilj je izazvati strah među građanima Latvije, Estonije i Litvanije te oslabiti povjerenje u njihove institucije. Kremlj računa da će zbunjenost i strah proizvesti političke podjele unutar NATO-a i smanjiti evropsku potporu Ukrajini.
Pritisak na Baltik treba posmatrati i kroz prizmu sve većih unutrašnjih problema Rusije. Ruska ekonomija teško podnosi dugotrajan rat, a rast vojnih troškova potiče inflaciju i smanjuje ulaganja u civilni sektor. O tome se sada prvi put otvoreno govori i unutar ruskog političkog sistema. Zastupnik Komunističke partije u Državnoj dumi Renat Sulejmanov javno je priznao da Rusija dugoročno ne može održavati rat i da bi sukob trebalo što prije završiti.
Sve češći ukrajinski napadi dronovima na Moskvu i Moskovsku oblast dodatno su razotkrili slabosti ruske protivvazdušne odbrane i izazvali nezadovoljstvo dijela javnosti, uključujući i pojedine ultranacionalističke krugove.
Strah od puča u Kremlju i ukrajinski protunapadi
Prema pisanju britanskog Timesa, Kremlj je sve zabrinutiji zbog mogućnosti unutrašnjih sukoba ili čak pokušaja puča unutar ruske elite. Poznati ruski proratni bloger Roman Romanov javno je kritikovao predsjednika Vladimira Putina.
“Možda je vrijeme da skinemo kraljevsku krunu i damo je onima koji su dostojniji?”
Istovremeno, Ukrajina preuzima inicijativu na bojištu. Prema najnovijem izvještaju Instituta za proučavanje rata, ukrajinske snage izvode niz protunapada duž bojišnice i postižu najveće uspjehe još od operacija u Kurskoj regiji u avgustu 2024. godine. Intenzivirani napadi na rusku logistiku, vojnu opremu i energetsku infrastrukturu smanjuju sposobnost Moskve za izvođenje velikih ofanzivnih operacija.
Paralelno s vojnim pritiskom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pokušava pojačati pritisak na Moskvu da sjedne za pregovarački sto prije moguće nove ruske ofanzive. Zelenski tvrdi da Rusija priprema mobilizaciju dodatnih 100.000 vojnika i razvija nekoliko scenarija novih operacija na sjeveru Ukrajine. U Kijevu procjenjuju da je američko posredovanje izgubilo zamah te da Evropa sada ima priliku preuzeti vodeću diplomatsku ulogu.
Prema pisanju Telegrapha, Zelenski vidi potencijal u oživljavanju formata E3, neformalnog saveza Velike Britanije, Francuske i Njemačke, koji bi preuzeo važniju posredničku ulogu u mogućim mirovnim pregovorima. Ukrajinski predsjednik poručio je i da bi se trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a mogli održati već u sljedećim sedmicama.