Krhotine iranskog balističkog projektila pogodile su jučer vojnu bazu u Kuvajtu, pri čemu je lakše povrijeđeno nekoliko američkih državljana, dok su uništeni i oštećeni dronovi MQ-9 Reaper, prenosi Bloomberg.
Prema izvoru koji je upoznat sa napadom i želio ostati anoniman, kuvajtska protivzračna odbrana presrela je projektil Fateh-110, ali su njegovi fragmenti pali na bazu Ali Al Salem. Oko pet osoba, među kojima su bili ugovorni saradnici i pripadnici vojske, zadobilo je lakše povrede.
🇮🇷🇺🇸🇰🇼 Kuwait's air defenses intercepted the Iranian Fateh-110 missile headed for Ali Al Salem Air Base today.
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) May 30, 2026
The intercept worked. Americans still got hurt.
The warhead never hit, but the debris did. Falling fragments from the shootdown rained onto the flight line, injuring… https://t.co/ruRveNrBzF pic.twitter.com/YzEue82QCE
Jedan dron MQ-9 Reaper je potpuno uništen, dok je najmanje još jedan ozbiljno oštećen. Riječ je o letjelicama čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 miliona dolara po komadu, a koriste se za obavještajne misije, nadzor i izviđanje, ali mogu biti i naoružane za precizne udare.
Američko Centralno zapovjedništvo (CENTCOM) nije odmah odgovorilo na zahtjeve za komentar.
Napad se dogodio u trenutku kada Sjedinjene Američke Države razmatraju dogovor o produženju krhkog primirja koje je na snazi od aprila, iako su obje strane u tom periodu nastavile s ograničenim napadima.
Sastanak u Situacijskoj sobi
Sastanak u Situacijskoj sobi Bijele kuće, koji je trajao oko dva sata, završen je bez zvaničnog saopćenja. Donald Tramp je ranije poručio da je spreman donijeti “konačnu odluku” o preliminarnom sporazumu.
Rat s Iranom, prema dostupnim podacima, značajno je iscrpio američke zalihe ključnog naoružanja, uključujući rakete JASSM-ER i Tomahawk, kao i protivzračne sisteme THAAD, Patriot PAC-3 i SM-3 Block IIA. Prema izvještaju američkog Ministarstva odbrane, u operacijama protiv Irana do sada je poginulo 14 američkih vojnika, dok ih je 409 ranjeno.
Iranski projektil Fateh-110 kratkog je dometa, ali može nositi bojevu glavu od oko 500 kilograma, navodi Centar za strateške i međunarodne studije. Teheran je, prema istim navodima, od početka sukoba 28. februara ispalio više od 1.850 balističkih projektila na ciljeve u regionu.
Donald Tramp je poručio da Iran ne smije razviti nuklearno oružje, te da bi Hormuški moreuz trebao biti ponovo otvoren bez naplate taksi, ali nije precizirao da li je Teheran na to pristao.
Besent: “Mogli bismo ukinuti dio sankcija”
Američki ministar finansija Skot Besent naveo je tri “crvene linije” za bilo kakav sporazum: ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, predaju visoko obogaćenog uranija i okončanje iranskog nuklearnog programa.
U pripremljenom govoru u Kaliforniji, Besent je sugerisao da bi Sjedinjene Američke Države mogle ukinuti dio sankcija Iranu, zavisno od razvoja situacije.
Iranska strana, prema izvještajima državnih medija, tvrdi da memorandum o 60-dnevnom primirju još nije finaliziran i da je mijenjan u posljednjim danima. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da “nemaju povjerenja u garancije ni u riječi” i da “neće ništa poduzeti prije nego što druga strana djeluje”.
Donald Tramp je izjavio da neće žuriti u loš dogovor, te da odbacuje tvrdnje o američkom “vojnom blatu”, dok je sukob koji je ranije opisivao kao “ekskurziju” već premašio početne procjene trajanja.
Ankete pokazuju da američka javnost ne podržava sukob, dok rast cijena goriva dodatno pojačava zabrinutost zbog ekonomije. Tramp je poručio da ga politički pritisak ne zanima, a u Vašingtonu ističu da će konačnu odluku donijeti isključivo predsjednik.
“Sve ovisi o tome šta predsjednik želi uraditi”, rekao je Besent.