Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova navodna partnerica Alina Kabajeva angažovali su najmanje dvadeset stranih guvernanti, učitelja i drugih njegovatelja kako bi pomogli u odgoju dvojice dječaka za koje se vjeruje da su njihovi sinovi. Među angažovanim osobama bila je i državljanka Bosne i Hercegovine, pokazuje istraga Radija Slobodna Evropa.
U tekstu se navodi da su zaposleni uglavnom dolazili iz zapadnih zemalja, uključujući nekoliko država članica NATO-a koje su u dubokom političkom sukobu s Moskvom zbog rata u Ukrajini. Porodica je, prema dostupnim dokumentima, trošila stotine hiljada dolara godišnje na osoblje koje je brinulo o djeci i podučavalo ih engleskom i njemačkom jeziku.
Dokumenti koje je pregledala Systema, istraživačka jedinica Radija Slobodna Evropa, obuhvataju period od 2017. do početka 2026. godine i uključuju ugovore, e-mailove, fotografije i izvještaje o svakodnevnim aktivnostima s djecom.
Iako ni Putin ni Kabajeva nikada nisu javno potvrdili da su partneri niti da imaju zajedničku djecu, istraga ih povezuje s dječacima Ivanom, rođenim 2015. godine, i Vladimirom, rođenim 2019. godine.
Prema dokumentima, jedan od glavnih zadataka stranih zaposlenika bio je da dječacima omoguće znanje engleskog i njemačkog jezika na nivou „obrazovanih Evropljana“. Najviše zaposlenih dolazilo je iz Njemačke i Južnoafričke Republike, dok su ostali bili iz Velike Britanije, Novog Zelanda, Austrije, Irske i Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, ugovorima je bilo zabranjeno razgovarati o temama vezanim za seksualnost, rodni identitet i LGBT zajednicu. Dokumenti pokazuju da su njegovatelji morali poštovati stroga pravila o povjerljivosti, ograničenom kretanju i redovnim medicinskim pregledima.
Većina stranih zaposlenika radila je u predsjedničkoj rezidenciji Valdaj između Moskve i Sankt Peterburga, dok su pojedini periodično boravili i u Sočiju. U nekim slučajevima nije im bilo dozvoljeno samostalno odlaziti u grad niti posjećivati javna mjesta.
Istraga navodi i da su proces zapošljavanja u velikoj mjeri vodile rodice Aline Kabajeve, Olesja Fedina i Jekaterina Golovačeva, dok su od zaposlenih zahtijevani „apsolutna diskrecija, lojalnost, šutnja i poslušnost“.
Plate stranih radnika značajno su varirale – od oko 1400 eura mjesečno do čak 7000 eura, a pojedini bivši zaposlenici opisali su angažman kao izuzetno dobro plaćen, ali praćen visokim nivoom tajnosti i kontrole.