Zemljama Evropske unije u narednim godinama prijeti masovni gubitak radnih mjesta zbog visokih troškova energije, restrukturiranja industrije i zelene tranzicije, upozorit će Evropska komisija.
Podaci, u koje je Politico imao uvid, bit će objavljeni u proljetnom paketu Evropskog semestra, dokumentu koji donosi ekonomske i političke preporuke Komisije državama članicama EU-a, a trebao bi biti predstavljen danas, 3. juna. Oni naglašavaju rastuću zabrinutost u Briselu zbog razmjera ekonomskih izazova s kojima se suočava Unija.
„Evropska konkurentnost neće se graditi samo na tehnologiji, kapitalu ili finansijskoj regulaciji“, rekla je izvršna potpredsjednica Evropske komisije za vještine Roxana Mînzatu.
„Gradit će se na ljudima, vještinama koje razvijaju i prilikama koje im stvaramo kako bi u potpunosti doprinosili našim ekonomijama i društvima.“
Budući da američko-izraelski rat protiv Irana ne pokazuje znakove završetka te i dalje utječe na cijene nafte, Komisija procjenjuje da bi pritisci povezani s cijenama energije tokom 2026. godine mogli ugroziti čak 560.000 radnih mjesta. Najizloženiji sektori su građevinarstvo, metalska industrija, hemijska industrija i saobraćaj.
Slabija ekonomska aktivnost natjerala je Komisiju da revidira svoje projekcije nezaposlenosti. Prošle jeseni Komisija je predviđala da će stopa nezaposlenosti iznositi 5,9 posto u 2026. i 5,8 posto u 2027. godini. Sada procjenjuje da će iznositi šest posto u obje godine.
Automobilska industrija na udaru
Komisija također očekuje da će vlade dodatno povećati zaduživanje, pri čemu će se ukupni budžetski saldo svih 27 država članica pogoršati sa -3,1 posto BDP-a u 2025. na -3,5 posto u 2026. i -3,6 posto u 2027. godini.
Paket će nastojati usmjeriti pažnju na radnu snagu, uz argument da agenda konkurentnosti EU-a ne može uspjeti bez rješavanja rastućih manjkova radne snage i nedostatka vještina. Komisija je identificirala sektore koji se suočavaju s najvećim pritiscima na zaposlenost.
U evropskoj automobilskoj industriji, ključnoj za ekonomski uspjeh Njemačke, ugroženo je oko 600.000 radnih mjesta dok se sektor suočava s prelaskom na vozila bez motora s unutrašnjim sagorijevanjem i snažnom konkurencijom iz Kine.
U industriji baterija ugroženo je oko 85.000 radnih mjesta. U sektoru proizvodnje solarne opreme tržišni pritisci pogađaju gotovo 59.000 radnih mjesta, dok bi mjere za smanjenje emisije ugljika mogle uticati na dodatnih 4500 radnih mjesta u industriji čelika.
Ove zabrinutosti odražavaju širu raspravu u Briselu o tome gubi li Evropa korak u strateškim industrijama u odnosu na konkurente poput Kine i Sjedinjenih Američkih Država, uprkos planovima za jačanje domaće proizvodnje.
Jačanje vještina kao odgovor
Istovremeno, poslodavci širom EU-a i dalje prijavljuju poteškoće u pronalasku radnika s odgovarajućim kvalifikacijama. Prema podacima Komisije, 68 posto srednjih preduzeća prijavilo je manjak potrebnih vještina 2023. godine. Do 2024. čak 77 posto kompanija navelo je da nedostatak radne snage i vještina predstavlja prepreku investicijama.
Ti nalazi dodatno potvrđuju centralnu poruku ovog paketa Evropskog semestra: ekonomska otpornost sve više zavisi od ulaganja u ljudski kapital. Po prvi put preporuke EU-a uključivat će poseban naglasak na obrazovanje, stručno osposobljavanje, cjeloživotno učenje, STEM vještine i prekvalifikacije, stavljajući ih u središte okvira ekonomskog upravljanja EU-a.
„Ulaganje u ljude najjača je evropska strategija konkurentnosti i temelj Unije koja može biti inovativnija, konkurentnija i otpornija na svaki izazov“, rekla je Mînzatu.
„To je ono što se mijenja ovim Evropskim semestrom: ljudski kapital sada se tretira kao ključni pokretač konkurentnosti, uz preporuke prilagođene svakoj državi članici.“
Komisija upozorava i na dodatne izazove na tržištu rada. Domaćinstva s nižim prihodima mogla bi snositi nesrazmjerno veliki teret viših cijena goriva za prijevoz, što bi ih moglo koštati dodatnih 1,4 posto njihovih prihoda. Također će biti istaknute trajne nejednakosti na tržištu rada, uključujući činjenicu da su građani izvan EU-a znatno češće prekvalificirani za poslove koje obavljaju u odnosu na domaće radnike.
Brisel će upozoriti i na kvalitet radnih mjesta, navodeći da je svaki peti radnik zarobljen u slabo plaćenim poslovima u sektorima s niskim rastom produktivnosti, dok se svaki dvanaesti suočava s rizikom od siromaštva uprkos zaposlenju.
U takvom kontekstu Komisija će paketom podstaći države članice na reforme usmjerene na razvoj vještina, poboljšanje kvaliteta radnih mjesta i jačanje sistema socijalne zaštite.