Evropska komisija upozorava da bi stotine hiljada radnih mjesta širom Evropske unije mogle biti ugrožene u narednim godinama zbog visokih cijena energije, industrijskog restrukturiranja i zelene tranzicije, pokazuju podaci iz paketa preporuka za države članice.
Prema dokumentima u koje je Politico imao uvid, zvanični Brisel procjenjuje da bi samo pritisak izazvan rastom cijena energije tokom 2026. godine mogao dovesti u pitanje čak 560.000 radnih mjesta.
Sektori koji su najviše pogođeni su građevinarstvo, metalska industrija, hemijska industrija i transport.
Istovremeno, Evropska komisija upozorava da je evropska automobilska industrija suočena s dubokim promjenama zbog prelaska s motora s unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila i rastuće konkurencije iz Kine. U ovom sektoru ugroženo je oko 600.000 radnih mjesta.
Pritisak se osjeća i u drugim strateškim granama industrije.
U sektoru proizvodnje baterija riziku je izloženo oko 85.000 radnih mjesta, dok se u evropskoj solarnoj industriji procjenjuje da je ugroženo gotovo 59.000 poslova.
Kako navodi Evropska komisija, dodatnih 4500 radnih mjesta moglo bi biti pogođeno mjerama dekarbonizacije u industriji čelika.
Komisija je istovremeno pogoršala prognoze za tržište rada. Dok je prošle jeseni očekivala stopu nezaposlenosti od 5,9 posto u 2026. i 5,8 posto u 2027. godini, sada procjenjuje da će nezaposlenost iznositi šest posto u obje godine.
Brisel upozorava i na rast fiskalnih pritisaka, jer se očekuje da će zbirni budžetski deficit država članica Evropske unije porasti sa 3,1 posto BDP-a u 2025. na 3,5 posto u 2026. i 3,6 posto u 2027. godini.
Izvršna potpredsjednica Evropske komisije za vještine, zapošljavanje i socijalna prava Roxana Mînzatu ocijenila je da se evropska konkurentnost ne može graditi samo na tehnologiji, kapitalu i regulativi.
„Evropska konkurentnost bit će izgrađena kroz ljude, njihove vještine i prilike koje im stvaramo kako bi u potpunosti doprinijeli našim ekonomijama i društvima“, rekla je Mînzatu.
Zbog toga će Evropska komisija prvi put u okviru Evropskog semestra posebno ocjenjivati ulažu li države članice dovoljno u obrazovanje, stručno osposobljavanje, prekvalifikacije i razvoj STEM znanja potrebnih za industrijsku transformaciju.
Prema podacima Komisije, problem nedostatka kvalifikovane radne snage postaje sve izraženiji.
Tokom 2023. godine čak 68 posto srednjih preduzeća prijavilo je manjak odgovarajućih vještina među zaposlenima, dok je godinu kasnije 77 posto kompanija navelo da nedostatak radnika i kvalifikacija predstavlja prepreku za nova ulaganja.
Istovremeno, svaki peti radnik u EU zaposlen je u slabo plaćenim sektorima s niskim rastom produktivnosti, dok se jedan od dvanaest zaposlenih suočava s rizikom od siromaštva uprkos tome što ima posao.
Evropska komisija smatra da će sposobnost Evrope da zadrži konkurentnost u narednim godinama u velikoj mjeri zavisiti od ulaganja u ljudski kapital, obrazovanje i prilagođavanje radne snage tehnološkim i industrijskim promjenama.