Ključne zemlje uključene u proces izbora novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu podijeljene su kada je riječ o kandidatu koji bi trebao naslijediti Christiana Schmidta, ali i o obimu ovlasti koje bi ta funkcija trebala zadržati, tvrde izvori upoznati s pregovorima.
Sjedinjene Američke Države i Italija zagovaraju imenovanje Antonija Zanardija Landija, iskusnog italijanskog diplomate koji je tokom karijere službovao u Moskvi i Vatikanu. Landi se spominje kao glavni kandidat za nasljednika Christiana Schmidta, koji je prošlog mjeseca podnio ostavku.
Prema navodima Bloomberga, Washington se zalaže za smanjenje ovlasti Ureda visokog predstavnika (OHR), što je stav kojem se protive Francuska i još neke evropske države. Ured visokog predstavnika tradicionalno raspolaže širokim ingerencijama, uključujući takozvane Bonske ovlasti.
Izvori navode da su razgovori složeni i da bi mogli potrajati duže od očekivanog. Ukoliko ne bude postignut dogovor, zemlje članice mogle bi posegnuti za privremenim rješenjem do postizanja konačnog konsenzusa. Očekuje se da će Vijeće za implementaciju mira (PIC) odluku pokušati donijeti tokom današnjeg zasjedanja.
PIC, između ostalih, okuplja Kanadu, Veliku Britaniju, Evropsku uniju, Sjedinjene Američke Države, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan i Tursku.
Francuski zvaničnik izjavio je da su rasprave o izboru novog visokog predstavnika uobičajen dio procesa te je naglasio da između Pariza i Rima ne postoje tenzije, ističući da obje zemlje dijele sličan pogled na mandat visokog predstavnika. Italijanska vlada nije komentirala pregovore, dok je Ambasada SAD-a u Sarajevu upite novinara proslijedila State Departmentu.
Schmidt je tokom svog mandata više puta koristio Bonske ovlasti, uključujući nametanje izmjena izbornog zakonodavstva. Također se u više navrata politički sukobljavao s predsjednikom RS, Miloradom Dodikom.
U intervjuu za njemačke medije prošlog mjeseca, Schmidt je izjavio da je bio izložen snažnom i neočekivanom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, navodeći kao jedan od spornih elemenata američku podršku projektu Južne interkonekcije.
Bloomberg podsjeća da se Bosna i Hercegovina, država s oko 3,2 miliona stanovnika, i dalje suočava s dubokim političkim i etničkim podjelama koje otežavaju funkcioniranje institucija na državnom nivou.
Različiti stavovi Washingtona, Rima, Pariza i drugih članica PIC-a dodatno potvrđuju složenost političkih odnosa u regionu, ali i šire transatlantske nesuglasice koje se reflektiraju na procese u Bosni i Hercegovini.
Evropski lideri će se u petak sastati u Crnoj Gori na samitu Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana, gdje bi se mogla otvoriti i pitanja budućnosti međunarodnog angažmana u BiH.