Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da je Grenland dio Danske “za sada”, istovremeno naglasivši da Washington aktivno učestvuje u razgovorima s Kopenhagenom i grenlandskim vlastima o budućoj ulozi arktičkog ostrva u zapadnoj sigurnosnoj arhitekturi.
Govoreći pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a, Rubio je izbjegao direktan odgovor na pitanje da li Washington mora posjedovati teritoriju unutar NATO-a kako bi je mogao braniti. Umjesto toga, fokusirao se na tekuće pregovore o sigurnosnoj i odbrambenoj saradnji.
“Uključeni smo u razgovore s Grenlandom i Danskom o korištenju Grenlanda za kolektivnu odbranu svih nas”, rekao je Rubio. On je ostrvo opisao kao važan element sistema protivraketne odbrane te dodao da smatra kako se pregovori odvijaju u pozitivnom smjeru.
“Mislim da smo sada u dobroj situaciji i očekujem prilično dobre vijesti iz tih razgovora“, poručio je američki diplomat.
Rubio je svoje komentare iznio neposredno nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen predstavila novu koalicionu vladu, čime je okončan višemjesečni period političke neizvjesnosti u zemlji. Ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen zadržao je svoju funkciju i očekuje se da će ostati ključna veza između Kopenhagena i Washingtona po pitanju Grenlanda.
Pitanje budućnosti Grenlanda ponovo je došlo u fokus nakon što je američki predsjednik Donald Trump početkom godine obnovio interes za preuzimanje kontrole nad arktičkim teritorijem, što je izazvalo zabrinutost među evropskim saveznicima i navelo Dansku da razmatra krizne scenarije u slučaju eventualnih američkih poteza prema njenoj teritoriji.
Dodatne napetosti unutar NATO saveza pojavile su se nakon američkih i izraelskih napada na Iran u februaru, kada više europskih država nije pružilo vojnu podršku operaciji. Španija je odbila korištenje svojih vojnih baza, dok su pojedine članice Europske unije odbile slanje ratnih brodova radi osiguravanja plovidbe kroz Hormuški moreuz.
U tom kontekstu Rubio je predstojeći samit NATO-a, zakazan za 7. i 8. juli u Haagu, opisao kao potencijalno najvažniji skup u historiji vojnog saveza, naglasivši da će se na njemu raspravljati o ključnim pitanjima buduće sigurnosti transatlantskog prostora, navodi Politico.