Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči govorio je u ekskluzivnom intervjuu za libanski list Al Mayadeen o ratu u Libanu, odnosima u Zaljevu, vojnoj spremnosti i promjenama u regionalnoj sigurnosnoj arhitekturi.
Aragči je otkrio da se u trenutku napada nalazio unutar kancelarijskog kompleksa ajatolaha Alija Hameneija.
Kako je naveo, u Teheran se vratio s pregovora u Ženevi, a na dan napada otišao je u Hameneijevu kancelariju kako bi informisao zvaničnike o razgovorima i rastućoj mogućnosti eskalacije.
Prema njegovim riječima, zgrada u kojoj se nalazio bila je meta napada. Jedan dio objekta pretrpio je velika oštećenja, dok prostor u kojem je on boravio nije pogođen.
“Bio sam u zgradi njegove kancelarije u trenutku kada se napad dogodio”, rekao je Aragči.
Istakao je da mu u tom trenutku prioritet nije bila lična sigurnost, već stanje Hameneija.
“Moja prva misao i moja prva briga bilo je stanje Vrhovnog vođe”, rekao je Aragči, dodajući da Hamenei ne bi lako napustio ljude ni u kriznim okolnostima.
Prema njegovim riječima, Hamenei je ranije poručio da će ostati uz narod sve dok civili nemaju jednak pristup sigurnim skloništima.
“Ova tuga nikada neće biti zaboravljena. To je rana u našim srcima koja možda nikada neće zacijeliti”, rekao je Aragči.
Govoreći o reakciji vlasti nakon napada, Aragči je naveo da je politički sistem Irana pokazao otpornost te da su institucije brzo reagovale kako bi osigurale kontinuitet vlasti i upravljanja.
Dodao je da je Iran bio pripremljen za moguću eskalaciju i prije pregovora u Ženevi te da su svi sigurnosni pokazatelji ukazivali na visok rizik od sukoba.
“Iako su postojala taktička iznenađenja, Iran nije bio strateški nespreman, a odgovor na napade pokrenut je u roku od dva sata”, rekao je Aragči.
Naglasio je da je vojni sistem unaprijed strukturiran, s jasnim linijama sukcesije i kriznim planovima koji omogućavaju kontinuitet komandovanja čak i u slučaju eliminacije pojedinih lidera.
Govoreći o državama Zaljeva, Aragči je rekao da je Iran više puta upozoravao da bi svaka eskalacija u koju su uključene SAD ili Izrael mogla dovesti do udara na američke vojne ciljeve u regionu.
Istakao je da Iran ne želi rat, ali da će odgovoriti ukoliko mu bude nametnut.
Posebno je pohvalio odnose s Omanom, koje je opisao kao prijateljske i stabilne, uz saradnju u upravljanju Hormuškim moreuzom.
Govoreći o Libanu, Aragči je poručio da prekid neprijateljstava mora biti dio šireg regionalnog rješenja.
“Okončanje rata u Libanu znači i okončanje okupacije”, rekao je Aragči.
Dodao je da će Iran učestvovati u obnovi Libana u skladu sa svojim mogućnostima te nastaviti podržavati Hezbollah.
“Naš odnos s Hezbollahom i naša podrška Hezbollahu ostaju nepokolebljivi”, zaključio je Aragči.