Politička i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini bit će tema rasprave u Domu lordova Britanskog parlamenta, koja će biti održana danas, nakon što su posljednja dešavanja u zemlji izazvala zabrinutost zbog stabilnosti, sigurnosti i poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Rasprava se održava na inicijativu baronice Arminke Helić, koja je od Britanske vlade zatražila procjenu političkih i sigurnosnih prilika u Bosni i Hercegovini.
U materijalu pripremljenom za članove Doma lordova navodi se da su posljednjih godina tenzije u BiH pojačane, prvenstveno zbog, kako se ističe, sve izraženije secesionističke politike u RS-u, vanjskog utjecaja te političkih blokada koje usporavaju evropski put zemlje.
Rasprava bi trebala početi u 15.00 sati po lokalnom vremenu.
Dejtonski sporazum i uloga međunarodne zajednice
Dokument podsjeća da je Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine Bosna i Hercegovina uređena kao jedinstvena država sastavljena od dvaju entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i RS-a – uz poseban status Brčko distrikta.
Od završetka rata, provedbu Dejtonskog sporazuma nadzire Vijeće za provedbu mira (PIC), dok je za civilni aspekt sporazuma zadužen visoki predstavnik.
U izvještaju se navodi da je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt podnio ostavku u maju 2026. godine, ali da će ostati na dužnosti do izbora nasljednika.
Britanska vlada, zajedno s drugim zapadnim državama, nastavlja podržavati, kako se navodi, „vitalnu i legitimnu“ ulogu Ureda visokog predstavnika, dok su vlasti RS-a, Srbija, Rusija i Kina više puta pozivale na njegovo zatvaranje.
Posebna zabrinutost zbog RS-a
U dokumentu se navodi da su tenzije posljednjih godina dodatno pojačane zbog političkih poteza bivšeg predsjednika RS-a, Milorada Dodika.
Britanski parlamentarni izvještaj podsjeća da je Dodik tokom svog političkog djelovanja zagovarao povlačenje RS-a iz pojedinih državnih institucija te osporavao odluke visokog predstavnika.
Posebno se ističe da su se secesionističke poruke i zahtjevi za snažnijim povezivanjem sa Srbijom nastavili i nakon njegovog povratka na vlast između 2022. i 2025. godine.
Prema navodima dokumenta, međunarodna zajednica izražava zabrinutost da bi takva retorika mogla ugroziti stabilnost zemlje i dovesti do novih etničkih podjela.
Presuda Dodiku i odgovor vlasti RS-a
Autori izvještaja podsjećaju da je situacija dodatno eskalirala nakon što je Milorad Dodik u februaru 2025. godine osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Nakon presude, Narodna skupština RS-a usvojila je zakone kojima osporava nadležnosti državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji entiteta.
Christian Schmidt tada je ocijenio da takvi potezi predstavljaju „nagovještaj de facto secesije“.
Iako mu je presudom bila izrečena šestogodišnja zabrana obavljanja javnih funkcija, Dodik je, kako se navodi, ostao na funkciji do oktobra 2025. godine.
Britanski dokument navodi da njegov politički utjecaj traje i nakon odlaska s funkcije, prvenstveno kroz njegove političke saveznike.
Ruski utjecaj i međunarodne reakcije
Posebno poglavlje posvećeno je ulozi Rusije u Bosni i Hercegovini. U izvještaju se navodi da Moskva nastavlja pružati podršku vlastima RS-a i osporavati legitimitet visokog predstavnika.
Britanski parlamentarni materijal citira stav Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), prema kojem je glavni cilj Rusije u Bosni i Hercegovini „održavanje države podijeljenom i disfunkcionalnom te sprečavanje razvoja samostalne vanjske politike“.
Podsjeća se i da su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države još 2022. godine uvele sankcije Miloradu Dodiku i drugim političarima iz RS-a zbog, kako je navedeno, pokušaja podrivanja funkcionalnosti i legitimiteta Bosne i Hercegovine.
Dok britanske sankcije ostaju na snazi, SAD su tokom 2025. godine ukinule dio sankcija pojedincima i organizacijama sa zapadnog Balkana, uključujući Dodika.
Schmidt: “Sigurnost je stabilna, ali krhka”
Velika pažnja u dokumentu posvećena je i sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija održanoj u maju ove godine.
Tom prilikom odlazeći visoki predstavnik Christian Schmidt ocijenio je da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini i dalje „stabilna, ali krhka“. Istovremeno je upozorio da se stabilnost ne smije poistovjećivati sa zdravim funkcioniranjem institucija.
Schmidt je ukazao na političke blokade, osporavanje odluka Suda BiH i kontinuirano dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta države od strane rukovodstva RS-a.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, na istoj sjednici kritikovao je rukovodstvo RS-a, optužujući ga za opstrukcije evropskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.
Podrška evropskom putu i upozorenja na podjele
Većina učesnika rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a pozvala je na poštivanje Dejtonskog sporazuma i nastavak reformi potrebnih za evropske integracije.
Predstavnici Hrvatske, Grčke i Evropske unije posebno su naglasili važnost nastavka procesa pristupanja Evropskoj uniji.
S druge strane, Rusija i Kina ponovile su stav da bi ovlasti visokog predstavnika trebalo ograničiti ili potpuno ukinuti.
Francuska je među državama koje su podržale rad Christiana Schmidta. Pojedine države upozorile su i na opasnost zapaljive retorike.
Predstavnici Paname i Pakistana podsjetili su da je genocid u Srebrenici „počeo riječima kojima su određene grupe građana predstavljane kao prijetnja“.
Stav Velike Britanije
Britanski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, James Kariuki, poručio je da budućnost Bosne i Hercegovine ne smije biti „talac politika koje produbljuju podjele“.
On je ponovio podršku Velike Britanije „potpuno osnaženom visokom predstavniku“ te izrazio zabrinutost zbog političke situacije u zemlji.
Britanska vlada početkom juna ponovo je naglasila svoju opredijeljenost za očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Ministrica u Ministarstvu vanjskih poslova, baronesa Chapman iz Darlingtona, izjavila je da London, uoči Općih izbora planiranih za oktobar 2026. godine, pažljivo prati rast antidejtonske retorike, islamofobije i drugih podjela u bosanskohercegovačkom društvu.
Govoreći o izboru novog visokog predstavnika, naglasila je važnost imenovanja osobe koja će moći okupljati zajednice i osigurati nastavak provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma.