Nakon što završi radni dan i večernja gužva oko večere i pranja suđa, mnogi se nađu pred frižiderom u potrazi za nečim za jelo dok se opuštaju na kauču. Iako kasnonoćno grickanje ima lošu reputaciju, pravi zalogaj prije spavanja može podržati zdravlje, pa čak i pomoći boljem snu. S druge strane, nesvjesno grickanje iz dosade ili stresa navika je koja bi mogla tiho povećavati rizik od srčanih bolesti.
„Jedenje kasno navečer može povisiti razinu šećera u krvi, inzulina i triglicerida jer se vaše tijelo muči s učinkovitom probavom hrane u vrijeme kada se prirodno priprema za odmor, a ne za probavu“, kaže dijetetičarka Michelle Routhenstein. Svi su to faktori koji mogu povećati rizik od razvoja srčanih bolesti. U nastavku saznajte kako su povezani nesvjesno kasnonoćno grickanje i rizik od bolesti srca te šta možete učiniti umjesto toga.
Zašto kasnonoćno jedenje može povećati rizik od srčanih bolesti
Na kraju dugog i stresnog dana veća je vjerovatnoća da ćete posegnuti za slatkim i slanim grickalicama umjesto zdravijih opcija. „Posezanje za ultraprerađenim grickalicama poput čipsa, pakovanih keksa, kolača ili smrznutih jela noću predstavlja veliki rizik za srce“, kaže dijetetičarka Kiran Campbell. Istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu kasno navečer često unose više kalorija te imaju veći unos zasićenih masti i dodanih šećera.
Iako je povremena kasnonoćna poslastica u redu, svakodnevna navika može naštetiti srcu. Campbell navodi studiju koja pokazuje da su osobe s najvišim unosom ultraprerađene hrane imale 67% veći rizik od srčanog i moždanog udara u odnosu na one s najnižim unosom. Zato se preporučuje da pri ruci držite zdravije grickalice bogate vlaknima i proteinima. Ako noćno jedenje dolazi iz stresa, mogu pomoći tehnike opuštanja poput vježbi disanja ili lagane aktivnosti.
Neusklađenost s tjelesnim satom
Unutrašnji tjelesni sat, odnosno cirkadijalni ritam, ne reguliše samo san i budnost nego i probavu. „Vaše tijelo je predviđeno za probavu hrane ranije tokom dana, kada su metabolizam i osjetljivost na inzulin viši“, kaže Routhenstein.
Kada jedemo kasno navečer, dolazi do skokova šećera u krvi, inzulina i triglicerida, dok se tijelo istovremeno priprema za odmor i regeneraciju. Dugoročno, takve promjene mogu povećati rizik od srčanih bolesti. Kasnonoćno grickanje može i pogoršati kvalitet sna, jer nije usklađeno s prirodnim ritmovima tijela.
Istraživanja pokazuju da se osobe koje jedu blizu vremena spavanja češće bude tokom noći, što dovodi do lošijeg sna i veće dnevne umornosti. Loš san je također povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti.
Dodatni savjeti za zdravlje srca
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu zaštititi srce:
- Birajte pametne grickalice poput humusa s povrćem, pečenog slanutka ili jabuke s maslacem od kikirikija
- Prošetajte 10–15 minuta nakon večere
- Uvedite opuštajuću večernju rutinu bez stresa i prejedanja
„Važno je ne samo kada jedemo, nego i šta i koliko jedemo“, poručuje Campbell. Svjesniji izbori navečer mogu značajno doprinijeti zdravlju srca i boljem općem stanju organizma.