Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, usvojilo informaciju o dodjeli 45,7 miliona eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Evropske unije te donijelo odluku o raspodjeli sredstava Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), među kojima je šest miliona KM namijenjeno BHRT-u.
Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova jednoglasno je utvrđen Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.
Usvojena je i informacija o sredstvima Fonda solidarnosti EU i mogućim modelima njihove implementacije. Bosni i Hercegovini je prvi put odobreno 45,7 miliona eura bespovratnih sredstava iz ovog fonda, nakon uspješne prijave podnesene poslije katastrofalnih bujičnih poplava koje su zemlju pogodile u oktobru 2024. godine.
Sredstva, koja predstavljaju oko šest posto ukupno procijenjene štete, mogu se koristiti za obnovu javne infrastrukture, privremeni smještaj stanovništva, preventivne mjere, zaštitu kulturne baštine i hitne interventne aktivnosti, ali ne i za nadoknadu štete na privatnim stambenim i privrednim objektima.
Kako je saopćeno, sredstva moraju biti iskorištena u roku od 18 mjeseci od njihovog odobravanja, bez mogućnosti produženja tog roka, zbog čega je pripremljen plan implementacije s prijedlogom finansijskih modela koji bi trebali omogućiti njihovu pravovremenu realizaciju.
Na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa donesena je odluka o raspodjeli 11,79 miliona KM akumuliranog viška prihoda nad rashodima RAK-a.
Od ukupnog iznosa, 10 miliona KM namijenjeno je razvoju sektora komunikacija. Od toga će šest miliona KM biti dodijeljeno Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT) za modernizaciju i digitalizaciju produkcijsko-tehničkih kapaciteta, dok će po dva miliona KM biti doznačena vladama Federacije BiH i RS za razvoj elektronskih medija i jačanje medijskog pluralizma.
Preostalih 1,79 miliona KM RAK će iskoristiti za unapređenje tehničkih i informacionih kapaciteta, uključujući modernizaciju sistema za monitoring radiofrekvencijskog spektra.
Na prijedlog Ministarstva sigurnosti donesena je i Odluka o traženju međunarodne pomoći za zaštitu i spašavanje u gašenju požara zbog povećanog rizika od izbijanja i širenja velikih požara u BiH.
Odlukom je unaprijed uspostavljen institucionalni i proceduralni okvir za aktiviranje međunarodne pomoći, koja će biti zatražena tek nakon što budu iscrpljeni svi domaći kapaciteti, uključujući vatrogasne jedinice, civilnu zaštitu i Oružane snage BiH.
Međunarodna pomoć moći će biti zatražena od država s kojima BiH ima zaključene sporazume o saradnji u oblasti zaštite i spašavanja, kao i putem Mehanizma civilne zaštite EU.
Vijeće ministara usvojilo je i više odluka i informacija iz oblasti ekonomije, pravosuđa, odbrane, obrazovanja i održivog razvoja.
Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donesena je Odluka o pravilima dodjele pomoći male vrijednosti (de minimis), kojom se sistem državne pomoći usklađuje s propisima EU i omogućava brža dodjela podrške privrednim subjektima do 300.000 eura u trogodišnjem periodu.
Data je i saglasnost na Prijedlog pravilnika o odorama, oznakama i značkama Sudske policije BiH, kojim se uređuje izgled službene opreme i način njenog korištenja.
Na prijedlog Pravobranilaštva BiH odobren je Ugovor o poravnanju preostalih potraživanja između BiH i slovenačke kompanije EGS, čime se otvara put za obustavu arbitražnog postupka u Washingtonu vrijednog gotovo 695 miliona eura, koji se odnosi na višedecenijski spor u vezi s Rudnikom i Termoelektranom Ugljevik.
Vijeće ministara razmatralo je i mogućnost učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u međunarodnoj stabilizacijskoj misiji u Gazi, zaduživši Ministarstvo odbrane da nakon konferencije o generiranju snaga pripremi dopunjenu procjenu opravdanosti angažmana do 64 pripadnika OSBiH.
Usvojena je informacija o srednjem stručnom obrazovanju za 2025. godinu, prema kojoj je u srednje škole u BiH upisano 108.057 učenika, što je za 314 više nego godinu ranije.
Vijeće ministara usvojilo je i izvještaj o zbrinjavanju izbjeglica i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, godišnji izvještaj o provođenju Ciljeva održivog razvoja (SDG) te primilo na znanje analizu FIPA-e prema kojoj većina stranih investitora obuhvaćenih aftercare programom planira nova ulaganja i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini.