Saboru je prijedlog rezolucije uputio Klub zastupnika Domovinskog pokreta, uz HDZ, a cilj je, kako su naveli, jačanje političkog položaja Hrvata u BiH i sprečavanje njihovog preglasavanja uvođenjem treće izborne jedinice. Tokom žestoke rasprave o Prijedlogu rezolucije došlo je do oštre razmjene između zastupnice Dalije Orešković i zastupnika Domovinskog pokreta Stipe Mlinarića te Darija Pušića, pri čemu je jedna od glavnih tema bilo pitanje Herceg-Bosne.
„Zadiranje u izborni sustav BiH i političko uplitanje u susjednu državu ne vodi ničemu dobrom“, kazala je Orešković.
Tokom izlaganja Penava je opravdavao donošenje rezolucije o BiH kroz prizmu „osjećaja Hrvatske prema Srebrenici“, koju čak nije ni nazvao genocidom.
„Srebrenica i Heliodrom su zlodjela protiv istog naroda. Koristiti tobožnja čuvstva prema Srebrenici kao smokvin list za uvođenje aparthejda nad živim Bošnjacima drugdje glup je i uzaludan poduhvat. Mi smo jedan narod“, poručio je direktor Memorijalnog centra “Srebrenica”, Emir Suljagić.
„Neprihvatljiv je pokušaj susjedne države da vlastitim rezolucijama uređuje ustavna pitanja i izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. O tome se može odlučivati isključivo u Bosni i Hercegovini, po jasno predviđenim parlamentarnim procedurama. Eventualne izmjene Izbornog zakona moraju biti u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i presudama Evropskog suda za ljudska prava. Zahtjevi za uspostavu posebne izborne jedinice za Hrvate u potpunoj su koliziji s tim odlukama.
Eventualni pritisak na bošnjačke političke predstavnike bio bi pogrešan put, kao i saradnja s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Dodik kontinuirano napada ustavni poredak Bosne i Hercegovine, vodi secesionističku politiku i vrijeđa Bošnjake islamofobnim izjavama. Njegov režim provodi aparthejd nad Bošnjacima i Hrvatima u entitetu RS.
Nezadovoljstvo hrvatskih političkih predstavnika prvenstveno je vezano za izbor člana Predsjedništva BiH te je na tome zasnovana priča o neravnopravnosti Hrvata. S druge strane, Bošnjaci imaju mnogo šire razloge za nezadovoljstvo zbog neprovođenja ustavnog načela proporcionalne zastupljenosti u državnim institucijama. Bošnjaci, koji čine pedeset posto stanovništva BiH, zastupljeni su sa svega dvadeset posto na rukovodećim pozicijama u državnim institucijama. Rukovodeće i druge važne pozicije u državnoj službi, na kojima bi trebalo da budu Bošnjaci, zauzeli su Srbi, a u najvećoj mjeri Hrvati.
Za otklanjanje diskriminacije prema Bošnjacima nije potrebno usvajati nove rezolucije niti mijenjati Ustav, već dosljedno primjenjivati postojeće ustavne i zakonske odredbe. Takav korak, a ne pritisak i saradnja s rušiteljima države, put je ka relaksiranju odnosa i rješavanju frustracija koje imaju oba naroda“, saopćeno je iz SDA.