Bivši ministar odbrane SAD-a, Leon Panetta, izjavio je za Guardian da Pentagon zauzima “sramotan pristup” objavljivanju informacija o američkim žrtvama u ratu s Iranom.
Ministarstvo odbrane nije održalo konferenciju za medije već dva i po mjeseca. Zvaničnici se suočavaju s optužbama da prikrivaju stvarne posljedice rata koji je pokrenuo predsjednik Donald Trump, strahujući od negativne reakcije javnosti uoči novembarskih izbora za Kongres.
Panetta, koji je tokom ratova u Afganistanu i Iraku održavao sedmične konferencije za novinare u Pentagonu, kritikovao je Ministarstvo odbrane zbog odbijanja da objavi koliko je američkih vojnika ranjeno u iranskim napadima na američke vojne baze.
“Postoji namjeran pokušaj da se američkom narodu uskrate informacije i mislim da je to na mnogo načina sramotan pristup dijeljenju odgovornosti koju svi imamo kada je riječ o vođenju rata”, rekao je Panetta.
Krhki prekid vatre između SAD-a i Irana propao je ranije ovog mjeseca, nakon čega obje strane svakodnevno izvode napade, što je izazvalo strah od dugotrajnog sukoba i predstavljalo odstupanje od Trumpovog predizbornog obećanja da će izbjeći “beskonačne ratove”.
Broj poginulih američkih vojnika u ratu protiv Irana prošlog vikenda porastao je na osamnaest, dok je oko 430 pripadnika Američke vojske ranjeno. Pentagon je u ponedjeljak saopćio da je od 7. jula ranjeno sto pripadnika Oružanih snaga, ali da se 96 posto njih vratilo na dužnost. Ministarstvo odbrane u početku nije objavilo te podatke, već je, prema pisanju New York Timesa, tek naknadno priznalo broj žrtava u objavi na društvenim mrežama.
Zvaničnici su tekst New York Timesa odbacili kao “neosnovan i zlonamjeran”, tvrdeći da nisu obavezni javno objavljivati podatke o povredama ako se očekuje da će se vojnici vratiti na dužnost. Međutim, dodatne sumnje izazvao je drugi izvještaj istog lista u kojem se navodi da je na internet stranici Pentagona broj poginulih vojnika smanjen sa osamnaest na četrnaest. Portparol Pentagona, Sean Parnell, to je objasnio “privremenim tehničkim poremećajem”.
Kritičari, međutim, tvrde da je informacijska blokada dio promišljene političke strategije s ciljem prikrivanja neuspješne vojne intervencije.
Ned Price, bivši zamjenik američkog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama i nekadašnji portparol State Departmenta, rekao je: “Ovo prevazilazi uobičajeno nepovjerenje administracije prema medijima i njen neprijateljski odnos prema novinarima. Ovdje je riječ o zaštiti američke javnosti od saznanja o stvarnoj i ukupnoj cijeni ovog rata.”
“Rat protiv Irana već je nepopularan u Sjedinjenim Američkim Državama zbog rasta cijena goriva i drugih inflatornih posljedica koje pogađaju svakodnevni život građana. Ljudi koji prate situaciju znaju da je poginulo osamnaest američkih vojnika”, rekao je Ned Price.
“Ono što ne znaju, osim ako zaista duboko ne istražuju, jeste puni obim žrtava koje su naši vojnici pretrpjeli kao posljedicu odluke da se zemlja uvede u rat bez jasno definisanih ciljeva i, svakako, bez jasne izlazne strategije. Ovdje nije riječ o desetak ili dvadesetak vojnika s lakšim potresima mozga. Riječ je o stotinama – prema jednoj procjeni oko 500 američkih vojnika – koji su fizički stradali u ovom ratu. Administracija vjerovatno procjenjuje da bi, kada bi se ekonomski troškovi spojili s punim razmjerama ljudskih gubitaka koje trpe naši vojnici, ovaj rat, koji je već politički nepopularan, dodatno ugrozio njen položaj”, dodao je.
Za veterane i stručnjake za nacionalnu sigurnost način na koji Pentagon postupa s informacijama o američkim žrtvama predstavlja sramotno prikrivanje.
“Pentagon tvrdi da se 96 posto pogođenih vojnika vratilo na dužnost, ali moramo imati na umu da se posljedice modernog ratovanja, baš kao ni posljedice pojedinih povreda, često ne vide niti osjete mjesecima ili čak godinama kasnije”, rekla je Janessa Goldbeck, izvršna direktorica neprofitne organizacije Vet Voice Foundation.
“Javnost zaslužuje da zna šta se tačno dogodilo, a činjenica da ove podatke nisu pravovremeno objavili otvara ozbiljna pitanja. Pretpostavljam da je cilj kontrolisanje političkog narativa uoči važnih nacionalnih izbora”, zaključila je Goldbeck.