Kompanije u eurozoni imaju sve više poteškoća s povećanjem cijena svojih proizvoda jer su potrošači, opterećeni rastom troškova goriva, postali veoma osjetljivi na poskupljenja, pokazalo je istraživanje Evropske centralne banke (ECB).
Dodatni pritisak stvara sve snažnija konkurencija kineskih proizvođača, koji nude inovativne proizvode po nižim cijenama.
Istraživanje, provedeno među 76 velikih kompanija izvan finansijskog sektora, potvrdilo je procjenu ECB-a da se rast cijena energenata zasad nije značajnije prenio na širu inflaciju, zarade i dugoročna inflaciona očekivanja. Centralna banka zato je zadržala kamatne stope nepromijenjenim, ali je ostavila mogućnost njihovog povećanja u septembru, prenosi Reuters.
Kompanije su u tromjesečnom periodu zaključno s junom povećavale cijene manje nego što su očekivale, a u tekućem kvartalu predviđaju blago usporavanje njihovog rasta.
Oko 40 posto ispitanih navelo je da su cijene u njihovim sektorima porasle, posebno cijene međuproizvoda i transporta, dok su petrohemijski proizvodi poskupjeli između 20 i 30 posto.
Međutim, kompanije koje posluju direktno s potrošačima navode da gotovo nisu uspjele prenijeti povećane troškove na kupce jer domaćinstva pažljivo raspoređuju novac. Zbog jeftinijeg uvoza iz Azije cijene pojedinih elektronskih proizvoda čak su pale, pa oko 40 posto kompanija bilježi smanjenje profitnih marži.
Prema navodima ECB-a, trgovci prehrambenim proizvodima primjećuju da veći izdaci za gorivo potrošačima ostavljaju manje novca za ostalu kupovinu, zbog čega se sve češće odlučuju za robne marke trgovinskih lanaca umjesto poznatih brendova.
Istovremeno, razvoj umjetne inteligencije podstiče nova ulaganja, ali evropske proizvodne kompanije sve više ulažu u Aziju i istočnu Evropu, umjesto u zemlje eurozone, zbog zabrinutosti za konkurentnost.
Odvojena anketa ECB-a među profesionalnim prognozerima pokazala je da su očekivanja u vezi s inflacijom u eurozoni tokom prethodna tri mjeseca ostala uglavnom nepromijenjena. Očekuje se da će rast cijena početi brže usporavati naredne godine i vratiti se na ciljanih dva posto tokom 2028. godine, prenosi Bankar.me.
Inflacija se već mjesecima kreće oko tri posto, prije svega zbog visokih cijena energenata, ali većina ekonomista smatra da je rast cijena blizu vrhunca i da će se postepeno približavati cilju centralne banke.
Za ovu godinu i dalje se očekuje prosječna inflacija od 2,7 posto, dok je prognoza za 2027. blago povećana sa 2,1 na 2,2 posto. U 2028. godini očekuje se pad inflacije na dva posto.
Anketa je pokazala i slabije izglede za privredni rast eurozone. Prognoza rasta za ovu godinu smanjena je sa 1,0 na 0,6 posto, dok je procjena za narednu godinu korigovana sa 1,3 na 1,2 posto, što potvrđuje da se ekonomija i dalje oporavlja sporije nego što se ranije očekivalo.