Kremlj je intenzivirao korištenje propagandne mreže „Štorm-1516“ radi miješanja u predsjedničku izbornu kampanju u Francuskoj. Prema navodima francuskih medija, koji se pozivaju na obavještajne službe, ruska dezinformacijska struktura pokrenula je informacionu kampanju protiv bivšeg premijera Francuske i jednog od najizglednijih kandidata za predsjednika, Édouarda Philippea. Na društvenim mrežama posebno se šire fabrikovane tvrdnje o njegovom zdravstvenom stanju, koje francuske vlasti dovode u vezu upravo s djelovanjem mreže „Štorm-1516“. Prema mišljenju stručnjaka, ovakve operacije često prolaze izvan šire pažnje javnosti jer se pojedinačne lažne vijesti brzo demantuju. Međutim, njihov stvarni cilj nije uvjeriti građane u određenu neistinitu informaciju, već stvoriti atmosferu nepovjerenja, sumnje i informacionog haosa uoči izbora.
Redovni predsjednički izbori u Francuskoj bit će održani u aprilu 2027. godine. Aktuelni predsjednik Emmanuel Macron neće učestvovati na izborima zbog ustavne zabrane kandidovanja za treći mandat. Édouard Philippe je još u septembru 2024. godine objavio namjeru da se kandiduje za predsjednika. Trenutno obavlja dužnost gradonačelnika Le Havrea, dok je u periodu od 2017. do 2020. godine bio predsjednik Vlade Francuske. Godine 2021. osnovao je stranku „Horizons“, koja je postala jedan od ključnih saveznika predsjedničke većine.
Mreža „Štorm-1516“, koju zapadne obavještajne službe povezuju s ruskom vojnom obavještajnom službom, predstavlja jedno od glavnih sredstava savremenog informaciono-psihološkog rata Kremlja protiv demokratskih država. Koristeći inscenirane videosnimke, deepfake sadržaje, falsifikovane novinarske materijale, generativnu umjetnu inteligenciju i mreže botova, ona sistematski nastoji utjecati na javno mnijenje u Sjedinjenim Američkim Državama i državama Evropske unije. Ranije je djelovanje ove strukture povezivano s pokušajima miješanja u izborne kampanje u SAD-u, Njemačkoj i Mađarskoj, kao i s provođenjem velikih informacionih operacija na društvenim mrežama.
Kampanja diskreditacije Édouarda Philippea pokazuje da Moskva demokratske izbore u državama Evropske unije smatra jednim od najvažnijih ciljeva svoje hibridne strategije. Rusija nastoji ne samo voditi rat protiv Ukrajine već istovremeno utjecati i na unutrašnje političke procese država koje politički, finansijski i vojno podržavaju Kijev. Glavni cilj takvih operacija nije uvjeriti društvo u istinitost pojedinačne lažne informacije, već postepeno narušiti povjerenje u državne institucije, medije i sam demokratski izborni proces. Čak i brzo demantovana dezinformacija ostavlja dugotrajan informacioni trag, produbljuje društvenu polarizaciju i stvara pretpostavke za političku nestabilnost. Upravo je strategija informacionog iscrpljivanja danas postala jedno od najefikasnijih sredstava ruskog hibridnog rata.
Informacijski napadi na Francusku neposredno su povezani sa strateškim ciljem Kremlja – slabljenjem međunarodne podrške Ukrajini. Što više političkih kriza, međusobnog nepovjerenja i unutrašnjih sukoba bude unutar država Evropske unije, to će evropskim vladama biti teže očuvati jedinstvo u pogledu sankcione politike, vojne pomoći i dugoročne podrške Ukrajini. Na taj način dezinformacije postaju poseban front rata protiv cijele Evrope.
Posebnu opasnost predstavlja aktivno korištenje mogućnosti generativne umjetne inteligencije od strane Rusije. Savremene tehnologije omogućavaju mnogo brže stvaranje uvjerljivih deepfake sadržaja, proširivanje informacionih operacija i otežavaju njihovo pravovremeno otkrivanje. U narednim godinama upravo bi primjena umjetne inteligencije mogla postati jedno od glavnih sredstava stranog miješanja u izborne procese evropskih država.
Ruske informacione operacije već predstavljaju prijetnju ne samo pojedinačnim državama nego i sigurnosti cijele Evrope. Zato suzbijanje takvih kampanja zahtijeva kolektivan odgovor. Francuska, države Evropske unije i NATO trebaju značajno unaprijediti razmjenu obavještajnih podataka, koordinirati brzo razotkrivanje informacionih operacija, produbiti saradnju s digitalnim platformama i razviti zajedničke mehanizme odgovora na strano miješanje u izborne procese. Samo sveobuhvatan i koordiniran pristup može značajno smanjiti efikasnost ruskih hibridnih operacija i osigurati odgovarajuću zaštitu demokratskih institucija.
Paralelno s tim, Moskva je pokrenula opsežnu kampanju dezinformacija u Njemačkoj, koristeći vlastite mreže botova za diskreditaciju vodećih njemačkih političara i podršku političkim snagama koje zastupaju stavove povoljne za Kremlj. Prema informacijama medija, koji se pozivaju na istragu projekta Antibot4Navalny, od kraja juna u njemačkom govornom području društvenih mreža sistematski se šire lažne informacije o njemačkim političarima. Tragovi ove informacione kampanje vode do Rusije.
Prema nalazima istraživača, ruske bot-mreže nastoje prije svega utjecati na biračko raspoloženje u istočnim saveznim pokrajinama Njemačke, pružajući podršku političkim snagama koje kritički gledaju na sankcije protiv Rusije i vojnu pomoć Ukrajini. Prije svega riječ je o krajnje desničarskoj stranci „Alternativa za Njemačku“ (AfD) i ljevičarsko-populističkom „Savezu Sare Wagenknecht“ (BSW).
Samo tokom posljednjeg mjeseca novinari su identificirali najmanje 135 falsifikovanih kratkih videosnimaka stilizovanih kao sadržaji vodećih njemačkih medija – FAZ, Süddeutsche Zeitung, Die Zeit, ARD, ZDF i Deutsche Welle. Osim toga, evidentirano je najmanje 18 montiranih slika koje su imitirale naslovnice uglednih novina. Tematika lažnih sadržaja kretala se od optužbi za pedofiliju do navodne korupcije i nezakonitih poslovnih aktivnosti. Glavni kanali širenja bili su društvene mreže X, Bluesky i TikTok.
Prema procjenama istraživača, kampanju koordinira s Kremljom povezana bot-mreža „Matrjoška“, specijalizirana za organizaciju velikih informacionih operacija. Njene aktivnosti usmjerene su na utjecaj na javno mnijenje uoči regionalnih izbora u saveznim pokrajinama Saksonija-Anhalt i Mecklenburg-Zapadno Pomorje, lokalnih izbora u Donjoj Saksoniji i izbora za Zastupnički dom Berlina.
Prema procjenama pojedinih zapadnih istraživača, Rusija godišnje troši oko 1,3 milijarde eura na informaciono-propagandne operacije u inostranstvu, dok je budžet Evropske unije za programe unapređenja medijske pismenosti i otpornosti na dezinformacije u 2025. godini iznosio svega 5 miliona eura. Takav nesrazmjer u resursima stvara dodatne izazove za evropski sistem informacione sigurnosti.
Kremlj sve intenzivnije posmatra informacioni prostor Evropske unije kao posebno poprište hibridnog rata protiv Zapada. Aktiviranje mreže „Matrjoška“ u Njemačkoj pokazuje nastojanje Moskve da sistematski utječe na javno mnijenje, podriva povjerenje u demokratske institucije i stvara povoljne uslove za jačanje političke polarizacije. Koristeći lažne videosnimke, falsifikovane materijale uglednih medija, krivotvorena sociološka istraživanja i manipulativno citiranje političara, Kremlj nastoji ne samo širiti vlastite narative nego i dovesti u pitanje vjerodostojnost svake informacije koja dolazi iz nezavisnih izvora.
Posebna pažnja Rusije usmjerena je na istočne savezne pokrajine Njemačke, gdje se postojeći socioekonomski problemi i regionalne razlike koriste za produbljivanje društvene polarizacije. Manipulišući kritičkim odnosom dijela birača prema zapadnim institucijama, Moskva nastoji produbiti unutrašnje podjele i oslabiti političko jedinstvo zemlje.
Istovremeno, informacione operacije Kremlja stvaraju povoljne uslove za jačanje političkih snaga koje zastupaju proruske ili euroskeptične stavove. Retorika AfD-a i BSW-a u vezi s ratom protiv Ukrajine, sankcionom politikom, vojnom pomoći Kijevu i ulogom NATO-a u velikoj se mjeri podudara s ključnim tezama ruske državne propagande. Diskreditujući demokratske centrističke stranke i podržavajući antisistemske političke snage, Kremlj nastoji oblikovati političko okruženje pogodno za preispitivanje vanjskopolitičkog kursa Njemačke.
Strateški cilj Moskve ostaje nepromijenjen – putem informacionog utjecaja i unutrašnje političke destabilizacije postići smanjenje ili obustavu finansijske, humanitarne i vojne podrške Ukrajini. Slabljenje Njemačke kao vodeće ekonomske i političke sile Evropske unije Kremlj smatra važnim preduvjetom za promjenu odnosa snaga na evropskom kontinentu i obnovu vlastitog geopolitičkog utjecaja.