Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira kako Rusija istovremeno širi pritisak na međunarodno trgovačko pomorstvo i civilnu digitalnu infrastrukturu, stvarajući nove sigurnosne izazove za Evropu daleko izvan neposredne linije fronta.
U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.
Mediji su izvijestili da je teretni brod EMIL, u vlasništvu njemačke brodarske kompanije Johann M. K. Blumenthal GmbH & Co. KG, sa sjedištem u Hamburgu-Altoni, napadnut ruskim udarnim dronovima u Crnom moru, približno 39 kilometara od Odese. Usljed napada na brodu je izbio požar, nakon čega je plovilo izgubilo sposobnost upravljanja.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napad, navodeći da su u blizini Odese udarnim bespilotnim letjelicama pogođena dva plovila za koja ruska strana tvrdi da su prevozila vojne terete. Drugi brod bio je teretni brod za prijevoz žitarica Mera Queen, koji plovi pod zastavom Gvineje Bisau.
Incidenti su se dogodili u kontekstu kontinuirane ruske kampanje protiv ukrajinskog civilnog pomorskog saobraćaja i lučke infrastrukture. Od jula 2026. godine Ukrajina bilježi brojne napade na plovila koja saobraćaju u okviru ukrajinskog pomorskog koridora, kao i na lučke objekte. Ukrajinske vlasti ove aktivnosti smatraju sistemskom kampanjom usmjerenom na ograničavanje slobode plovidbe i stvaranje dodatnih rizika za globalnu prehrambenu sigurnost.
Ruski dronovi udaraju i na strano komercijalno pomorstvo
Napad na brod u vlasništvu njemačke kompanije ima šire značenje od samog vojnog incidenta. On pokazuje da je ruska strana spremna proširiti zonu rizika i na strano komercijalno pomorstvo koje posluje u blizini ukrajinskih luka. To direktno pogađa ekonomske interese evropskih država i privatnog sektora.
Crno more postaje sve skuplja i opasnija ruta
Za međunarodne brodarske kompanije daljnja eskalacija situacije značila bi povećanje premija osiguranja, cijene transporta i operativnih troškova. Evropski brodovlasnici mogli bi biti primorani preispitati opravdanost korištenja ruta u Crnom moru, posebno ukoliko napadi na trgovačke brodove poprime sistemski karakter. Dugoročno, to bi moglo smanjiti obim komercijalnog pomorskog saobraćaja preko ukrajinskih luka i stvoriti dodatni pritisak na evropske i međunarodne logističke lance.
Politički, incident stvara dodatne razloge za pojačavanje pritiska na Rusiju i proširivanje mjera zaštite ukrajinskog pomorskog koridora. Za Njemačku napad na brod u vlasništvu njene kompanije znači da ruske vojne aktivnosti direktno stvaraju rizike za njemačke ekonomske interese izvan teritorije zemlje. To bi moglo ojačati pozicije političkih snaga koje se zalažu za povećanje vojne i ekonomske podrške Ukrajini, kao i za dalje pooštravanje sankcija protiv Rusije.
Udar na žito može pogoditi i svjetska tržišta hrane
Poseban značaj ima napad na brod za prijevoz žitarica Mera Queen. Ako se takvi napadi nastave, njihove posljedice neće biti samo smanjenje obima ukrajinskog izvoza, već i povećanje volatilnosti na svjetskim tržištima hrane. Ukrajinsko žito ima veliki značaj za niz zemalja Bliskog istoka i Afrike, zbog čega sistematsko ometanje pomorskih ruta stvara rizike za prehrambenu stabilnost država zavisnih od uvoza.
Rusko obrazloženje napada potrebom za uništavanjem „vojnih tereta“ istovremeno ima vojnu i informacijsko-političku funkciju. Moskva nastoji predstaviti napade na brodove koji se nalaze u blizini ukrajinskih luka kao dio borbe protiv snabdijevanja oružjem, a ne kao kampanju protiv civilnog pomorskog saobraćaja. Takva retorika omogućava Kremlju da stvori formalno opravdanje za svoje postupke i izbjegne priznati da se posljedice ruskih napada direktno proširuju na međunarodni komercijalni pomorski saobraćaj.
Istovremeno, evropske države suočavaju se sa sve složenijom dilemom. S jedne strane, potrebno je osigurati slobodu plovidbe i zaštititi međunarodni trgovački pomorski saobraćaj. S druge strane, neposredna vojna pratnja trgovačkih brodova mogla bi povećati rizik od direktnog sukoba između Rusije i zemalja NATO-a. Zbog toga se evropska politika trenutno u velikoj mjeri oslanja na sankcijski pritisak, diplomatske mehanizme, instrumente osiguranja i razvoj alternativnih logističkih ruta. Međutim, ove mjere same po sebi ne rješavaju pitanje fizičke sigurnosti pomorskog saobraćaja.
Nova meta ruskih hakera: javne Wi-Fi mreže
Paralelno s tim, Rusija proširuje svoje obavještajne kapacitete u kibernetičkom prostoru. Mediji su izvijestili da je korporacija Microsoft otkrila široku kampanju ruskih hakera usmjerenu na kompromitaciju infrastrukture javnih Wi-Fi mreža u hotelima, konferencijskim centrima i drugim javnim mjestima u različitim zemljama.
Prema podacima Microsofta, u operaciju je uključena grupa Storm-2945, koja se povezuje s grupom Midnight Blizzard — grupom za koju zapadne institucije procjenjuju da je povezana s ruskom stranom obavještajnom službom. Poseban interes napadača predstavljale su mreže koje koriste captive portale — web-stranice za autorizaciju koje se pojavljuju prilikom povezivanja na javni Wi-Fi.
Prema procjeni Microsofta, napadači su mogli dobiti pristup zajedničkim servisima koje istovremeno koristi više operatora Wi-Fi mreža. To je potencijalno omogućavalo širenje napada daleko izvan jednog konkretnog hotela ili javnog objekta.
U okviru operacije korisnici su neprimjetno preusmjeravani na phishing infrastrukturu pod kontrolom hakera, nakon čega im je nuđeno da instaliraju zlonamjerni softver pod maskom ažuriranja preglednika ili operativnog sistema. Takve poruke mogle su se pojavljivati kao posljedica automatskih provjera internetske veze koje preglednici provode nakon povezivanja uređaja na novu mrežu.
U Microsoftovoj nomenklaturi oznaka s prefiksom Storm i četverocifrenim brojem koristi se za privremene ili praćene klastere kibernetičkih prijetnji sve do njihove konačne identifikacije i povezivanja s konkretnom grupom. Za razliku od Storm-1516, koja se povezuje s velikim informativnim operacijama, Storm-2945 usmjerena je na tradicionalne kibernetičko-obavještajne i tehničke kapacitete.
Prema podacima zapadnih analitičara, Storm-2945 je podgrupa Midnight Blizzard, koja se povezuje sa Službom vanjske obavještajne službe Rusije. Ova struktura ranije je bila povezana s velikim napadom na državne i korporativne informacijske sisteme Sjedinjenih Američkih Država putem kompromitacije softvera SolarWinds, kao i s naknadnim napadima na korporativne sisteme elektronske pošte.
Poseban značaj ove operacije ogleda se u činjenici da ruska kibernetička obavještajna služba sve aktivnije premješta fokus sa direktnog prodora u državne informacijske sisteme na kompromitaciju svakodnevne digitalne infrastrukture koju koriste diplomate, državni službenici, vojna lica i predstavnici poslovnog sektora.
Hoteli, konferencijski centri, aerodromi i druga javna mjesta posebno su privlačne mete jer se upravo na tim lokacijama redovno nalaze predstavnici državnih institucija i velikih kompanija tokom službenih putovanja, međunarodnih konferencija i pregovora. Korištenje javnih Wi-Fi mreža stvara dodatne mogućnosti za prikriveno prikupljanje informacija i kompromitaciju službenih uređaja.
Potencijalna kontrola nad servisima koji istovremeno opslužuju veliki broj operatera javnih mreža suštinski mijenja razmjere takve operacije. Jedan uspješan napad na centraliziranog pružaoca usluga ili zajedničku infrastrukturu može stvoriti mogućnost kompromitacije velikog broja korisnika u različitim zemljama.
Hotelski Wi-Fi kao ulaz u državne i korporativne sisteme
Najveća prijetnja nije samo neposredna krađa podataka, već i pretvaranje zaraženog službenog uređaja u ulaznu tačku za prodor u korporativnu ili državnu mrežu. Nakon što preuzmu kontrolu nad uređajem zaposlenika tokom njegovog boravka u inostranstvu, napadači potencijalno mogu zaobići dio perimetarskih mehanizama kibernetičke zaštite i iskoristiti pouzdani uređaj kao kanal za daljnji prodor.
Stoga aktivnosti Storm-2945 ukazuju na nastojanje ruskih sigurnosnih službi da uspostave dugotrajne i prikrivene kanale pristupa povjerljivim informacijama. Više nije riječ samo o krađi pojedinačnih dokumenata, već o mogućnosti sistematskog praćenja službenih kontakata, kretanja, komunikacija i profesionalnih aktivnosti predstavnika zapadnih država i kompanija.
To ima suštinski značaj za evropsku politiku kibernetičke sigurnosti. Zaštita državnih informacijskih sistema više se ne može posmatrati izolirano od sigurnosti civilne digitalne infrastrukture. Javne Wi-Fi mreže, hoteli, konferencijski centri, aerodromi i druga mjesta na kojima boravi veliki broj državnih službenika faktički postaju dio proširenog kibernetičkog prostora koji se može koristiti za strateško obavještajno djelovanje.
Evropske vlade, međunarodne organizacije i privatne kompanije moraju unaprijediti standarde digitalne sigurnosti tokom službenih putovanja u inostranstvo. Korištenje zaštićenih komunikacijskih kanala, isključivanje automatskog povezivanja na otvorene Wi-Fi mreže, redovno ažuriranje softvera i instaliranje programa isključivo iz službenih izvora trebali bi postati osnovni zahtjevi kibernetičke higijene za zaposlenike koji rade s osjetljivim informacijama.
Evropa pred novom vrstom hibridnog pritiska
U širem strateškom kontekstu, napadi na trgovačko pomorstvo i kibernetičke operacije protiv civilne digitalne infrastrukture pokazuju zajedničku tendenciju ruske strategije: Moskva nastoji proširiti zonu rizika daleko izvan neposredne linije fronta. U Crnom moru predmet pritiska postaju međunarodne trgovačke rute i strani brodovlasnici, dok u kibernetičkom prostoru to postaje digitalna infrastruktura koju koriste zapadne države i privatni sektor.
To znači da se za Evropu suočavanje s Rusijom sve manje ograničava na tradicionalnu vojnu dimenziju. Sigurnost pomorskih trgovačkih puteva, kibernetička zaštita civilne infrastrukture i otpornost međunarodnih logističkih sistema postepeno postaju sastavni dijelovi jedinstvenog strateškog zadatka — smanjenja ranjivosti evropskih država na ruski pritisak i hibridne operacije.