Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, ponovo se oglasio nakon što je 26 sadašnjih i bivših zaposlenika te vanjskih saradnika Memorijalnog centra dobilo pozive za saslušanje u Policijskoj stanici Srebrenica, po nalogu Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.
Suljagić je napravio paralelu između aktuelnih postupaka i događaja iz jula 1995. godine, uključujući dane tokom kojih su pripadnici VRS-a vršili selekciju muškaraca i dječaka.
Prema njegovim riječima, tadašnji bosanskosrpski oficiri pozivali su se na zakone ratovanja i tvrdili da imaju pravo ispitivati punoljetne muškarce, dok su istovremeno, kako navodi Suljagić, planirali i organizirali njihovo sistematsko ubijanje.
On je povukao paralelu s, kako je naveo, insistiranjem pojedinih najviših zvaničnika RS, među kojima je izdvojio Željku Cvijanović i Srđana Amidžića, na navodnoj zakonitosti posljednjih postupaka prema Memorijalnom centru.
„Ne tako drastično, naravno, ali u istom duhu je i insistiranje najviših bosanskosrpskih zvaničnika, poput Željke Cvijanović i Srđana Amidžića, na tobožnjoj legalnosti posljednjeg policijsko-pravosudnog napada na Memorijalni centar Srebrenica“, napisao je na društvenoj mreži X.
„Miroslave, sve kroz papire“
Suljagić se u objavi osvrnuo i na ratnog zločinca Radovana Karadžića, navodeći da je 11. jula 1995. godine Miroslavu Deronjiću poručio: „Miroslave, sve kroz papire.“
Prema Suljagićevim navodima, Karadžić je odobravao korištenje formalnih dokumenata kojima su postupci prisilnog transfera stanovništva predstavljani kao aktivnosti provedene u skladu s međunarodnim pravom.
„Pravo – tačnije, travestija prava – uvijek je bilo sastavni dio arsenala iskorjenjivanja Bošnjaka istočne Bosne“, napisao je Suljagić na društvenoj mreži X.
Kako je naveo, tokom rata u BiH masovne grobnice predstavljane su kao „asanacija“, dok su masakri opisivani kao „borbena dejstva“.
„Sada znamo“
Suljagić je poručio da danas postoji velika razlika u odnosu na period rata – činjenice su poznate mnogo većem broju ljudi.
„Sada znamo. I ne zna jedan. Zna nas mnogo“, naveo je direktor Memorijalnog centra, zaključujući da se, kako smatra, pokušaji prikrivanja ili drugačijeg predstavljanja ratnih događaja više ne mogu provoditi na isti način.