Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u maju iznosila je 1691 KM, ali podaci po djelatnostima pokazuju znatno drugačiju sliku. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna primanja kreću se od 1087 KM u najslabije plaćenim do čak 4612 KM u djelatnostima s najvišim zaradama.
Suprotno očekivanju da su na vrhu IT ili bankarski sektor, najveća prosječna neto plata zabilježena je u pomoćnim djelatnostima kod finansijskih usluga i osiguranja i iznosi 4612 KM.
Slijede naučno istraživanje i razvoj, gdje zaposleni u prosjeku primaju 4497 KM, te računarsko programiranje i savjetovanje s prosječnom platom od 4473 KM.
Među djelatnostima s visokim primanjima su i vađenje ruda metala s prosjekom od 3651 KM, finansijske usluge s 3590 KM te zdravstvena zaštita s 3512 KM.
U pojedinim djelatnostima primanja jedva prelaze 1000 KM
Razlika između najbolje i najslabije plaćenih djelatnosti veća je od četiri puta. Najniža prosječna neto plata evidentirana je u vodenom prijevozu i iznosi 1087 KM. Nešto više zarađuju zaposleni u pripremi i usluživanju hrane i pića, gdje prosjek iznosi 1104 KM.
Zaštitne i istražne djelatnosti bilježe prosječnu platu od 1129 KM, proizvodnja odjeće 1142 KM, a proizvodnja tekstila 1151 KM.
Pri dnu su i prerada drveta s 1172 KM, visokogradnja s 1211 KM te proizvodnja namještaja s prosječnom neto platom od 1238 KM.
Poređenje ovih podataka pokazuje da su prosječna primanja u tekstilnoj industriji približno četiri puta niža od onih u najbolje plaćenim finansijskim djelatnostima.
Inflacija „pojela“ gotovo sav rast primanja
Sama promjena nominalnog iznosa plate ne pokazuje u potpunosti kako su se kretala primanja zaposlenih. Uz godišnju inflaciju od oko 6,8 posto, djelatnosti u kojima su plate rasle sporije od tog procenta bilježe pad njihove realne vrijednosti.
Najizraženiji godišnji rast zabilježen je u uklanjanju otpadnih voda. Prosječna plata u toj djelatnosti povećana je s 2215 na 2814 KM, odnosno za 27 posto.
Proizvodnja hemikalija bilježi povećanje od 21 posto, ostale stručne i naučne djelatnosti 19 posto, dok su u pravnim i računovodstvenim djelatnostima prosječna primanja porasla za 14,3 posto.
Dok su jedni dobili povišice, drugima su plate smanjene
Dok su neki sektori zabilježili dvocifren rast, u drugima su prosječna primanja nominalno smanjena. Najveći pad evidentiran je kod putničkih agencija i organizatora putovanja. Prosječna plata smanjena je s 1540 na 1364 KM, što predstavlja pad od 11,5 posto.
Sličan trend zabilježen je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je prosječna plata niža za 11,4 posto.
Blago smanjenje od 0,8 posto zabilježeno je i u računarskom programiranju, iako je riječ o jednoj od najbolje plaćenih djelatnosti u zemlji. U vađenju uglja i lignita prosječna plata pala je za jedan posto.
Postoje i djelatnosti u kojima se nominalna primanja gotovo nisu mijenjala. U telekomunikacijama je godišnji rast iznosio svega 0,3 posto, dok je u proizvodnji tekstila zabilježeno povećanje od 0,4 posto.
Ukoliko se ti procenti uporede s inflacijom od 6,8 posto, proizlazi da je realna vrijednost plata zaposlenih u ovim djelatnostima tokom godine smanjena za približno šest posto.
Prosjek ne pokazuje koliko zarađuje većina zaposlenih
Podatak o prosječnoj neto plati od 1691 KM predstavlja aritmetičku sredinu svih plata, zbog čega veća primanja u pojedinim djelatnostima mogu značajno utjecati na ukupni prosjek.
Precizniju sliku raspodjele zarada pružila bi medijalna plata, odnosno iznos od kojeg jedna polovina zaposlenih prima manje, a druga više. Taj pokazatelj statističke institucije u Bosni i Hercegovini ne objavljuju.
Kao dodatna referenca može poslužiti minimalna neto plata u Federaciji BiH, koja ove godine iznosi 1027 KM.