Vozače u Bosni i Hercegovini uskoro bi moglo dočekati novo poskupljenje goriva. Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima ponovo su u porastu, a dodatnu nervozu među trgovcima izazivaju nove tenzije na Bliskom istoku.
Barel Brenta jutros se prodavao za više od 92 dolara, dok je cijena američkog WTI-ja iznosila oko 84,64 dolara. Takav razvoj događaja mogao bi se, uz određeni vremenski odmak, odraziti i na cijene goriva u BiH.
Naftno tržište posebno je osjetljivo na vijesti koje bi mogle ugroziti snabdijevanje. Trenutno je u fokusu situacija između SAD-a i Irana, gdje su mirovni pregovori zapeli, dok dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost problema u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški tjesnac.
Riječ je o jednom od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, zbog čega svaka prijetnja njegovoj sigurnosti odmah povećava pritisak na cijene.
Dodatnu neizvjesnost donijela je odluka Ujedinjenih Arapskih Emirata da obustave finansijske i ekonomske transakcije s Iranom. Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump najavio je „oštar ekonomski rat“ protiv Teherana. Sve to povećava rizik od novih poremećaja na energetskom tržištu.
Kada bi građani mogli osjetiti posljedice?
Ukoliko se rast cijena nafte nastavi, prvi efekti na domaćem tržištu mogli bi se pojaviti već krajem ove ili početkom naredne sedmice.
Ipak, eventualno poskupljenje na benzinskim pumpama neće biti nužno jednako rastu cijene barela. U formiranju konačne cijene goriva učestvuju brojni faktori, među kojima su troškovi nabavke i transporta, kurs, marže trgovaca te porezi i akcize.
Zbog toga je u ovom trenutku prerano govoriti o konkretnom iznosu eventualnog poskupljenja. Ono što je izvjesno jeste da bi duži period visokih cijena nafte predstavljao novi udar na standard građana. Osim što direktno povećava troškove vožnje, skuplje gorivo može se preliti i na cijene transporta, hrane i drugih proizvoda i usluga.