Njemačka se suočava s ozbiljnim sigurnosnim pitanjima nakon što je početkom augusta na aerodromu Leipzig/Halle pronađen dron opremljen eksplozivom, u neposrednoj blizini ukrajinskog teretnog aviona. Prema snimcima nadzornih kamera, čini se da je dron čak udario u krilo aviona.
Činjenica da eksploziv nije detonirao mogla je spriječiti mnogo ozbiljniju katastrofu. U međuvremenu su se pojavile informacije koje ukazuju na mogućnost da nije riječ o slučajnom incidentu, već o pokušaju ozbiljnog napada. Leipzig/Halle predstavlja jedno od važnijih evropskih teretnih čvorišta, a aerodrom se koristi i za transport vojne opreme te podršku Ukrajini. Na njemu redovno operiraju ukrajinski teretni avioni Antonov, kao i letjelice povezane s NATO logističkim operacijama, piše Washington Post.
Mogla je biti potpuna katastrofa
Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da će odgovorni za hibridne napade na Njemačku snositi posljedice, ali zasad nije direktno optužio Rusiju. Istovremeno, sve više njemačkih političara i sigurnosnih stručnjaka smatra da bi Moskva mogla stajati iza incidenta.
“Ovo je mogla biti potpuna katastrofa, ozbiljan vojni udar na njemački aerodrom“, izjavio je Konstantin von Notz, zastupnik u Bundestagu i član parlamentarnog tijela zaduženog za nadzor njemačkih sigurnosnih službi.
Sigurnosni stručnjak Nico Lange ocijenio je da je izbjegnuta mnogo veća tragedija te upozorio da bi detonacija mogla izazvati ogromnu vatrenu kuglu.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da se incident dogodio u blizini ukrajinskog aviona. Njemački mediji objavili su da je jedan od ukrajinskih Antonova u trenutku incidenta bio natovaren vojnom municijom koja je prethodno stigla iz Francuske i trebala je biti dalje transportovana.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt ranije je rekao da eksplozivni dron predstavlja „novu kvalitetu opasnosti“. Prema njegovim riječima, incident u Leipzigu povezan je s „različitim scenarijima napada“, dok je poručio da „Leipzig nije izolovan slučaj, nego dio šire mreže“.
Prijetnja koja se događa upravo sada
Ipak, Dobrindt je odbio potvrditi da iza svega stoji Rusija, naglašavajući da se odgovornost ne može pripisivati samo na osnovu sumnji.
Takav oprez kritikuju pojedini njemački političari i bivši obavještajni zvaničnici. Arndt Freytag von Loringhoven, bivši zamjenik direktora njemačke Savezne obavještajne službe (BND), izjavio je da je „vrlo vjerovatno“ da iza slučaja u Leipzigu stoji Rusija. Kao razlog je naveo širi porast ruskih hibridnih aktivnosti širom Evrope.
Prema njegovim riječima, posljednjih mjeseci zabilježeni su brojni incidenti koji uključuju eksplozije, požare i pokušaje podmetanja požara u objektima povezanim s vojnom proizvodnjom i snabdijevanjem Ukrajine u različitim evropskim državama. Ipak, naglasio je da takve tvrdnje moraju biti dokazane.
I predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs upozorio je da ruski napadi na Evropu nisu samo prijetnja koja bi se mogla pojaviti u budućnosti.
“To se događa upravo sada“, rekao je Rinkēvičs.
Incident u Leipzigu dodatno je dobio na težini nakon što je objavljeno da se iste noći još jedan dron, odnosno leteći objekt, sudario s teretnim avionom koji nije mogao sletjeti jer je aerodrom bio zatvoren zbog prvog incidenta. Nekoliko dana kasnije njemački istražitelji otkrili su i dodatni dron u polju u blizini aerodroma, zajedno s tragovima eksploziva vojne namjene.
Njemački istražitelji sada pokušavaju utvrditi kako je napad planiran, ko je upravljao dronovima i ko je naručio operaciju. Njemačko savezno tužilaštvo zasad nije javno optužilo Rusiju, a istraga je i dalje u toku.
Eksploziv vojne namjene
Dodatne informacije koje su objavili njemački mediji ukazuju da je eksploziv na prvom dronu bio vojne namjene. Istražitelji su pronašli i tragove koji bi mogli povezivati slučaj s ranijim incidentima povezanim sa sabotažama u Evropi.
Slučaj Leipzig/Halle tako je prerastao u mnogo ozbiljnije sigurnosno pitanje od običnog incidenta s dronom. Ako se potvrdi da je riječ o namjernoj operaciji povezanoj sa stranom obavještajnom službom, napad bi predstavljao novu eskalaciju evropskog „hibridnog rata“ – kombinacije sabotaže, špijunaže, cyber-napada i drugih prikrivenih operacija usmjerenih protiv evropske infrastrukture i podrške Ukrajini.
Za sada, međutim, nema konačne javne potvrde njemačkih vlasti da iza napada stoji Rusija. To je važno naglasiti kako se sumnje i procjene sigurnosnih stručnjaka ne bi predstavljale kao već dokazana činjenica.