Nadut stomak i učestali gasovi veoma su česta pojava i najčešće nemaju veze s ozbiljnim zdravstvenim problemima. Ipak, ukoliko se tegobe ponavljaju, dugo traju ili se javljaju zajedno s drugim simptomima, ne bi ih trebalo ignorisati.
Pojedina istraživanja ukazala su na moguću povezanost između povećane količine gasova u crijevima, masne jetre i povišenog nivoa enzima ALT. To, međutim, ne znači da su nadimanje i gasovi pouzdan znak oboljenja jetre.
Masna jetra često prolazi bez simptoma
Steatoza jetre, poznata i kao masna jetra, nastaje kada se u ovom organu nakupi previše masti. Problem je u tome što bolest često dugo ne daje jasne simptome, pa mnogi ljudi ni ne znaju da je imaju.
Zbog toga samo nadimanje ili pojačano stvaranje gasova nisu dovoljan razlog da se zaključi da neko ima problem s jetrom. Tegobe se češće pojavljuju kada stanje počne napredovati i dođe do oštećenja jetrenog tkiva i razvoja fibroze.
Koji simptomi mogu biti upozorenje?
Pored problema s varenjem, kod osoba s masnom jetrom ili fibrozom mogu se javiti neugodan ili tup bol u gornjem desnom dijelu stomaka, izražen i dugotrajan umor, slabost te gubitak tjelesne težine bez jasnog razloga.
Ako bolest napreduje do ciroze, mogu se pojaviti ozbiljniji znakovi, među kojima su žutilo kože i očiju, svrbež te oticanje nogu, članaka, stopala ili stomaka usljed zadržavanja tečnosti.
Kako nastaje masna jetra?
Kod masne jetre dolazi do nakupljanja masti u jetri. Kod dijela ljudi stanje može ostati bez većih posljedica, dok kod drugih može doći do upale i oštećenja ćelija jetre.
Kada je vrijeme za pregled?
Povremeno nadimanje nakon obilnog obroka uglavnom nije razlog za paniku. Međutim, ako se gasovi i osjećaj nadutosti javljaju gotovo svakodnevno, traju duži period ili počnu utjecati na svakodnevni život, trebalo bi potražiti savjet stručnjaka.
Posebnu pažnju treba obratiti ako se uz probleme s varenjem pojave bol u stomaku, izražen umor, neplanirani gubitak kilograma, promjene u boji kože ili očiju ili oticanje stomaka i nogu.
Isti simptomi mogu pratiti veliki broj različitih stanja, zbog čega se uzrok ne može utvrditi samo na osnovu tegoba. Ljekar će, zavisno od simptoma i zdravstvenog stanja, odlučiti jesu li potrebne laboratorijske analize, ultrazvučni pregled ili dodatna ispitivanja.
Najvažnije je da se učestale tegobe ne pripisuju automatski samo hrani ili „osjetljivom stomaku“. U velikom broju slučajeva uzrok jeste bezazlen, ali dugotrajni simptomi zaslužuju provjeru.