S dolaskom hladnijih dana gotovo automatski počinje potraga za vitaminima, suplementima i napicima koji bi trebali „ojačati imunitet“. Ipak, jedna mnogo jednostavnija navika posljednjih godina sve više privlači pažnju naučnika – boravak u šumi.
Japanska praksa poznata kao shinrin-yoku, odnosno „šumsko kupanje“, nema veze s intenzivnim planinarenjem niti pokušajem da se napravi što više koraka. Ideja je mnogo jednostavnija: polako boraviti među drvećem, hodati, disati i svjesno obraćati pažnju na zvukove, mirise i okolinu.
Istraživanja pokazuju da takav boravak u prirodi može imati povoljne efekte na stres i raspoloženje, a postoje i zanimljivi rezultati povezani s funkcioniranjem određenih ćelija imunološkog sistema. Ipak, nauka još ne podržava tvrdnju da je šetnja šumom čudesan način zaštite od prehlade ili drugih infekcija.
Šta je zapravo „šumsko kupanje“?
Shinrin-yoku doslovno se može prevesti kao „upijanje šumske atmosfere“.
Ne podrazumijeva trčanje niti zahtjevan trening. Cilj je usporiti, provesti vrijeme među drvećem i obratiti pažnju na okolinu – šuštanje lišća, miris zemlje i drveća, svjetlost koja prolazi kroz krošnje i druge detalje koje u svakodnevnom tempu često ni ne primjećujemo.
Takav boravak u šumi povezuje se s nižim nivoima stresa. Sistematski pregled i metaanaliza istraživanja pokazali su da je nakon boravka u šumskom okruženju u većini analiziranih studija zabilježen niži nivo kortizola, jednog od hormona povezanih sa stresom.
Naučnike posebno zanimaju NK ćelije
Veliki dio popularnosti ove prakse vezan je za istraživanja japanskog naučnika Qing Lija i njegovih saradnika.
U nekoliko manjih studija pratili su aktivnost NK ćelija, odnosno prirodnih ćelija ubica, koje predstavljaju dio imunološkog sistema i učestvuju u odbrani organizma od određenih virusom zaraženih i abnormalnih ćelija.
U jednoj od studija 12 muškaraca provelo je tri dana i dvije noći u šumskom području, uz nekoliko dvosatnih šetnji. Nakon toga istraživači su zabilježili veću aktivnost NK ćelija i promjene u određenim proteinima koje te ćelije koriste.
Slični nalazi zabilježeni su i u kasnijim istraživanjima, ali važno je naglasiti da su te studije uključivale mali broj ljudi i da ih ne treba tumačiti kao dokaz da šuma sprečava bolesti. Širi pregledi literature zaključuju da rezultati jesu obećavajući, ali i da su potrebna veća i metodološki ujednačenija istraživanja.
Kakvu ulogu imaju fitoncidi?
Jedno od mogućih objašnjenja povezuje se s fitoncidima, isparljivim spojevima koje biljke i drveće ispuštaju u okolinu.
U šumskom zraku mogu se pronaći spojevi poput alfa-pinena i beta-pinena, a pojedina istraživanja ispituju njihovu moguću ulogu u promjenama imunoloških pokazatelja.
Međutim, nije dokazano da je upravo udisanje fitoncida samo po sebi odgovorno za sve efekte šumskog okruženja. Boravak u prirodi istovremeno uključuje kretanje, manje buke, smanjen stres, čišći ambijent i odmor od svakodnevnih obaveza, pa je teško izdvojiti samo jedan faktor.
Da li efekat stvarno traje mjesec dana?
Tvrdnja da „jedna šetnja šumom jača imunitet 30 dana“ previše pojednostavljuje rezultate istraživanja.
Studija iz koje potječe ova tvrdnja nije pratila ljude nakon obične kratke šetnje, već nakon trodnevnog boravka u šumskom području s više višesatnih šetnji.
Kod dijela učesnika povećana aktivnost NK ćelija zadržala se sedmicama, a u jednoj studiji određeni pokazatelji bili su povišeni i nakon 30 dana. Međutim, uzorci su bili mali, pa se iz toga ne može zaključiti da će nekoliko sati u šumi jednom mjesečno svakoj osobi osigurati „povišen imunitet“ narednih 30 dana.
Dobra navika, ali ne čudesna zaštita
Najčvršći dokazi o koristima boravka u šumi trenutno se odnose na smanjenje stresa, opuštanje i određene pokazatelje mentalnog i kardiovaskularnog zdravlja.
Noviji pregledi istraživanja pronalaze moguće koristi i za imunološki sistem, ali istovremeno upozoravaju na velike razlike među studijama i ograničene dokaze za neke od najpopularnijih tvrdnji.
Zato šetnja šumom može biti odlična navika pred zimu, posebno ako vas pokrene, opusti i odvoji od svakodnevnog stresa, ali nije zamjena za san, uravnoteženu prehranu, redovnu fizičku aktivnost, vakcinaciju kada je preporučena niti liječenje kada se razbolite.
Drugim riječima, nije potrebno birati između suplemenata, viralnih wellness rituala i „čudesnih“ napitaka. Ponekad je sasvim dobar početak obući udobne cipele, ostaviti telefon u džepu i provesti malo vremena među drvećem.