Ljuta hrana može pomoći, ali i izazvati probleme: Evo šta se događa u tijelu

Koristi i rizici začinjene hrane.
- Advertisement -

Ako volite ljutu hranu, svom organizmu u određenoj mjeri možete činiti uslugu. Ipak, ključ je u umjerenosti – prava količina može imati određene koristi, dok pretjerivanje može izazvati neugodne posljedice.

Prvi zalogaj često djeluje bezazleno, već kod drugog počinje peckanje, a ubrzo kreću suzenje očiju, curenje nosa i osjećaj da usta gore. Za jedne je upravo to gastronomski užitak, dok je drugima potpuno neugodno iskustvo.

- OGLAS -

Ljuto zapravo nije okus

- OGLAS -

Ljutina se, strogo gledano, ne ubraja u osnovne okuse poput slatkog, kiselog, slanog, gorkog ili umamija.

Riječ je o reakciji organizma na nadražaj, odnosno osjećaju bola i toplote.

Za to su odgovorna različita biljna jedinjenja. Među njima su kapsaicin iz čili papričica, piperin iz bibera, gingerol iz đumbira, alicin iz bijelog luka te glukozinolati koji se nalaze u senfu i rotkvicama.

Ove supstance nadražuju posebne receptore za bol na jeziku i sluznici. Mozak zbog toga registrira osjećaj toplote i pečenja, iako hrana zapravo nije toplija.

- OGLAS -

Šta se događa u organizmu?

Čim ljute materije počnu djelovati, organizam pokreće svojevrsni alarmni odgovor.

Krvni sudovi se šire, cirkulacija se ubrzava, a protok krvi povećava. Istovremeno, tijelo počinje da se znoji kako bi se rashladilo, iako stvarna tjelesna temperatura nije porasla.

Ljuta hrana može potaknuti i probavu, a kod začepljenog nosa privremeno donijeti olakšanje. Zahvaljujući djelovanju na sluznicu, sekret iz nosa može se lakše izbacivati.

Zašto čili može popraviti raspoloženje?

Ljudi koji redovno jedu ljutu hranu vjerovatno poznaju osjećaj koji dolazi nakon početnog peckanja – nalet dobrog raspoloženja.

Budući da organizam ljutinu doživljava kao bolni nadražaj, može doći do oslobađanja endorfina, supstanci koje pomažu u ublažavanju bola i mogu stvarati osjećaj zadovoljstva.

Istovremeno može biti aktiviran i sistem nagrade u mozgu, pa se ponekad govori o takozvanom „pepper high“ efektu – kratkotrajnom osjećaju euforije ili ugode nakon konzumiranja veoma ljute hrane.

Može li ljuta hrana pomoći u borbi protiv bolesti?

Često se može čuti da je čili prirodni antibiotik.

Neke supstance koje se nalaze u ljutoj hrani zaista pokazuju antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva u laboratorijskim istraživanjima.

Međutim, to ne znači da će ljuti obrok uništiti uzročnike bolesti u ljudskom organizmu. Količine ovih supstanci koje se uobičajeno unose hranom nisu dovoljne za takav učinak.

Ljuta hrana može privremeno ublažiti neke simptome, poput začepljenog nosa, ali ne može zamijeniti medicinsko liječenje.

Kada ljuta hrana može postati problem?

Iako začinjena hrana u umjerenim količinama većini ljudi ne predstavlja problem, pretjerivanje može izazvati neugodne reakcije.

Poseban oprez potreban je s izuzetno ljutim ekstraktima čilija, koncentriranim umacima i takmičenjima u jedenju ekstremno ljute hrane.

Unošenje velikih količina kapsaicina može izazvati iritaciju sluznice, mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, neugodu i pečenje, ubrzan rad srca te privremeni porast krvnog pritiska.

Kod ekstremnog unosa veoma ljutih proizvoda mogu se javiti i ozbiljnije reakcije, zbog čega ih ne treba konzumirati u velikim količinama. Posebno treba biti oprezan kada je riječ o djeci.

Može li ljuta hrana pomoći tokom velikih vrućina?

Iako zvuči paradoksalno, u tome ima određene logike.

Ljuta hrana potiče znojenje i širi krvne sudove, čime se aktivira jedan od prirodnih mehanizama hlađenja organizma. Zbog toga nakon ljutog obroka možete imati osjećaj da vam je nakratko lakše podnijeti vrućinu.

Ipak, ne treba očekivati čuda. Ako se već obilno znojite ili boravite na visokim temperaturama, dodatno znojenje neće značajno rashladiti tijelo.

Koliko je ljutog previše?

Ne postoji univerzalna količina ljute hrane koja je sigurna ili idealna za sve.

Neko bez problema jede veoma ljute papričice, dok kod druge osobe i mala količina može izazvati bolove u stomaku ili žgaravicu.

Zato je najvažnije pratiti reakciju vlastitog organizma i izbjegavati pretjerivanje.

Ljuta hrana sama po sebi nije ni „lijek“ ni neprijatelj zdravlja. Za većinu ljudi može biti zanimljiv i ukusan dio uravnotežene prehrane, ali ekstremno ljuti proizvodi i velike količine mogu izazvati ozbiljne neugodne reakcije.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA