Pregovori u Kijevu bili su prožeti simbolikom na gotovo svakom nivou. Već sama činjenica da su izaslanici Donalda Trumpa prvi put od početka ruske potpune invazije kročili na ukrajinski teritorij nosila je snažnu političku poruku, piše BBC.
Jednako je znakovito bilo i to što su u Kijev morali doputovati vozom. Let avionom bio je prevelik rizik zbog ruskih dronova – oružja koje se lansira po komandi čovjeka za čijim su stolom u Kremlju sjedili samo nekoliko sati ranije.
Posebnu težinu imao je prizor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera dočekao ispred katedrale Svete Sofije. Taj spomenik nije samo jedan od najvažnijih simbola drevne ukrajinske historije nego se nalazi svega nekoliko desetina metara od zgrade ukrajinskih sigurnosnih službi koju su ruski dronovi pogodili u petak.
Nije trebalo mnogo povezivati kako bi se shvatilo kakvu je poruku Zelenski želio poslati, navodi BBC.
Dvije strane razgovarale su nekoliko sati, a kasnije su im se pridružili i savjetnici za nacionalnu sigurnost nekoliko evropskih država, među njima i britanski savjetnik za nacionalnu sigurnost Jonathan Powell.
Nakon sastanka svi su govorili u pozitivnom tonu. Naglašavali su da su razgovori bili sadržajni i konstruktivni te izrazili nadu da bi se mogli obnoviti nekadašnji „trilateralni pregovori“ u kojima bi, uz Ukrajinu, učestvovale i Sjedinjene Američke Države te evropski partneri.
Ali iza diplomatskih izjava i dalje stoje duboke razlike, ističe BBC.
Američki izaslanici stigli su direktno iz Moskve, gdje im je Vladimir Putin poručio da Rusija ostvaruje „opipljiv napredak“ na ratištu.
U Kijevu su čuli sasvim drugačiju priču – zapravo potpuno suprotnu. Ukrajinski zvaničnici tvrde da je Ukrajina tokom augusta osvojila više teritorije nego što je izgubila te da je Rusija u istom periodu pretrpjela oko 42.000 poginulih i ranjenih vojnika.
Putin je američkim izaslanicima ponovio i da se moraju riješiti „korijenski uzroci sukoba“, što je već ustaljeni izraz za njegove ključne strateške zahtjeve: da Ukrajina prepusti dio svoje teritorije, odustane od članstva u NATO-u i smanji brojnost svoje vojske.
Nakon sastanka Zelenski je poručio da će Ukrajini biti potrebne „snažne i jasne“ sigurnosne garancije, uključujući i snažnu vojsku.
Istovremeno nije dao ni najmanji znak da je spreman odreći se teritorije u istočnom Donbasu. To je pitanje, gotovo suzdržano, opisao tek jednom riječju – „teško“.
Today, we had three rounds of negotiations. All of them were very substantive. I want to thank Steve and Jared for coming. And we are grateful to the President of the United States. We had good discussions. Thank you for devoting sufficient attention today to the winter period… pic.twitter.com/Jq8ClgzvHi
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Steve Witkoff ustvrdio je da je postignut određeni napredak i da postoje elementi na kojima bi se mogao graditi mirovni sporazum.
Ipak, priznao je da će obje strane morati pristati na kompromise kako bi se razlike smanjile. Trenutno je teško vidjeti da je ijedna strana spremna učiniti taj korak.
Zato u Kijevu prevladava očekivanje da će se rat nastaviti i da Ukrajinu čeka još jedna veoma teška ratna zima. Najcrnji scenarij eksplicitno je izjavom potvrdio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Dio diplomata vjeruje da bi se prilika za ozbiljniji mirovni dogovor mogla otvoriti na proljeće iduće godine. Drugi su znatno pesimističniji.
Zelenski je zahvalio američkim izaslanicima na dolasku jer je privremena obustava zračnih napada, koju su obje strane dogovorile, stanovnicima Kijeva donijela kratkotrajni predah.