Nakon objave najnovijih rezultata međunarodnog PISA testiranja za 2025. godinu, slovenske vlasti najavile su veliku reformu obrazovanja koja podrazumijeva ukidanje devetogodišnje osnovne škole.
Ministar obrazovanja, nauke i mladih Slovenije Borut Rončević predstavio je plan povratka na preoblikovani osmogodišnji sistem osnovnog obrazovanja, koji bi trebao zaživjeti od školske 2028/2029. godine.
Rončević je stanje u slovenskom školstvu ocijenio kao „veoma loše, uz katastrofalan trend“, najavljujući strožije kriterije ocjenjivanja i rasterećenje nastavnih planova. Fokus bi trebao biti stavljen na razumijevanje gradiva, umjesto pukog memorisanja, uz jačanje radne etike i veću sistemsku podršku nadarenim učenicima.
Okidač za najavljene promjene bili su rezultati PISA testiranja za 2025. godinu, koji su pokazali da su postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka na najnižem nivou otkako se provodi ovo međunarodno testiranje.
Dok su u prirodnim naukama učenici ostali u okviru prosjeka OECD-a, matematička i čitalačka pismenost pale su znatno ispod tog prosjeka. Posebno zabrinjava poređenje s rezultatima od prije tri godine, kada su slovenski učenici bili iznad prosjeka u matematici i prirodnim naukama.
Osnovni nivo matematičke pismenosti ostvarilo je 65 posto učenika. U čitalačkoj pismenosti osnovni nivo dostigla su 64 posto učenika, u odnosu na prosjek OECD-a od 69 posto, dok je najviše nivoe čitanja i razumijevanja pokazalo svega tri posto učenika.
Nešto boliji rezultati zabilježeni su u prirodnim naukama, gdje je 76 posto učenika dostiglo osnovni nivo.
Među razlozima za lošije rezultate navode se ometanje nastave, pad koncentracije i prekomjerna upotreba tehnologije.
Istraživanje je pokazalo i da čak 48 posto slovenskih učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka. Oko 40 posto učenika navodi da njihovi vršnjaci ne slušaju nastavnike tokom časa, dok 22 posto ističe da ih pametni telefoni i drugi digitalni uređaji redovno ometaju u praćenju nastave.
Slovensko školstvo suočava se i s nedostatkom nastavnog kadra. Samo 17,5 posto učenika pohađa škole čiji direktori ne prijavljuju manjak nastavnika kao prepreku u radu, dok prosjek OECD-a iznosi 28,8 posto.
Na rezultate je reagovao i Sindikat odgoja, obrazovanja, nauke i kulture Slovenije, koji je upozorio da oni nisu slučajnost, već posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja obrazovanja i izostanka sistemskih ulaganja u prosvjetne radnike.