Švedska u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore koji bi mogli predstavljati prekretnicu za politički sistem zemlje. Iako ankete prednost daju opoziciji predvođenoj Socijaldemokratama, razlika između lijevog i desnog bloka u završnici kampanje dovoljno se smanjila da ishod izbora ostane neizvjestan.
Posebnu pažnju privlači položaj Švedskih demokrata, stranke krajnje desnice koja je godinama bila politički izolirana, ali je u posljednjem periodu postala jedan od najvažnijih aktera švedske politike.
Nakon izbora 2022. godine Švedske demokrate postale su ključni parlamentarni partner vlade premijera Ulfa Kristerssona, iako nisu dobile ministarske funkcije niti formalno ušle u vladu. Sada žele napraviti naredni korak i postati dio izvršne vlasti.
Prema anketama iz posljednjih sedmica kampanje, opozicioni blok koji predvode Socijaldemokrate ima prednost nad strankama desnog centra, ali ona nije dovoljno velika da bi se pobjeda mogla unaprijed proglasiti.
Tri ankete objavljene tokom posljednje sedmice kampanje pokazivale su da bi četiri stranke lijevog bloka zajedno mogle osvojiti oko 50 posto glasova, dok su četiri stranke desnog bloka bile na približno 47 posto.
Čak i ako Socijaldemokrate ponovo postanu pojedinačno najjača stranka, to ne znači da će njihova liderica Magdalena Andersson moći jednostavno formirati vladu. Švedski izborni sistem i odnosi među strankama mogli bi nakon glasanja otvoriti složene pregovore.
Za razliku od prethodna dva izborna ciklusa, kada su migracije i nasilje kriminalnih grupa bili dominantne teme, ovogodišnja kampanja više je usmjerena na pitanja koja se direktno odnose na svakodnevni život građana.
Zdravstvo, obrazovanje, briga o starijima, socijalna zaštita i troškovi života među najvažnijim su pitanjima za birače.
Nicholas Aylott, vanredni profesor na Univerzitetu Södertörn u Stockholmu, ocijenio je da su migracije i kriminalno nasilje sada manje dominantne teme nego prije četiri godine, zbog čega su pitanja zdravstva, obrazovanja i brige o starijima ponovo dobila veći značaj.
Socijaldemokrate nastoje upravo na tim pitanjima graditi kampanju. Predlažu veće poreze za banke i građane s visokim primanjima kako bi se osigurala dodatna sredstva za ulaganja u zdravstvo i škole, uz pomoć domaćinstvima pogođenim rastom troškova života.
S druge strane, Švedske demokrate zagovaraju strožiji pristup pitanjima kriminala i sigurnosti. Njihova podrška trenutno se kreće oko 20 posto, što ih svrstava među najjače političke snage u zemlji.
Četiri stranke desnog bloka dogovorile su da Švedske demokrate mogu postati dio izvršne vlasti ukoliko desnica osvoji parlamentarnu većinu. Za tu stranku to bi bio historijski korak, od političkog autsajdera do formalnog učesnika u vlasti.
Jedno od ključnih pitanja izbora bit će i hoće li Liberalna stranka uspjeti prijeći izborni prag od četiri posto. Ako ostane ispod tog praga, desni blok mogao bi izgubiti mandate koji bi mu bili potrebni za formiranje većine.
Ni eventualna pobjeda opozicije ne bi automatski značila jednostavno formiranje vlade. Socijaldemokrate bi za većinu mogle zavisiti od Lijeve stranke, Stranke centra i Zelenih, među kojima postoje značajne političke razlike.
Jedna od mogućnosti je manjinska vlada, s obzirom na to da švedski sistem negativnog parlamentarizma omogućava da vlada stupi na dužnost ako većina zastupnika aktivno ne glasa protiv nje.
Ako desni blok osvoji većinu, postojeća saradnja stranaka desnog centra i Švedskih demokrata vjerovatno bi bila nastavljena, ali bi pregovori mogli biti složeniji zbog zahtjeva Švedskih demokrata za ministarskim funkcijama.
Švedska već ima iskustvo dugotrajnih pregovora nakon izbora. Poslije izbora 2018. godine bilo je potrebno čak 134 dana da se formira nova vlada.
Zbog svega toga, ovi izbori neće odlučiti samo ko će osvojiti najviše glasova, nego i ko će nakon izbora uspjeti okupiti dovoljno parlamentarne podrške za formiranje vlade. Nekoliko postotnih bodova, kao i prelazak ili neprelazak izbornog praga, mogli bi odlučiti političku budućnost Švedske.