Poskupljenje nafte i prirodnog plina na svjetskim berzama moglo bi izazvati novi val poskupljenja roba i usluga u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci za energetiku upozoravaju da bi cijena goriva uskoro mogla doseći četiri KM po litri, dok iz udruženja potrošača očekuju i rast cijena električne energije nakon izbora.
Konstantni rast troškova života posebno pogađa penzionere u Bosni i Hercegovini. Mnogi od njih pokušavaju preživjeti s prosječnom penzijom od oko 900 KM u Federaciji BiH i 700 KM u RS-u.
Prodavci na tržnicama također se suočavaju s višim troškovima, posebno zbog poskupljenja uvezene robe.
Poljoprivrednicima dodatne probleme donose posljedice suše, zbog čega će biti primorani povećavati cijene svojih proizvoda.
„Trebalo bi da bude skupo spram truda i rada i naših ulaganja. Šta nam je sve izgorjelo – od žita, paprika, patlidžana“, kaže Mejra Korajčević, poljoprivredna proizvođačica iz Janje.
U Udruženju potrošača „Zvono“ očekuju i rast cijena električne energije nakon izbora.
„Što se tiče električne energije kao prve stvari koje će poskupjeti, ali to tek odmah poslije izbora. Za sada, dok traje ova predizborna kampanja, ne treba očekivati neka veća poskupljenja“, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“.
Stručnjaci za energetiku upozoravaju da bi, ukoliko cijene nafte nastave rasti na svjetskom tržištu, gorivo na benzinskim pumpama u BiH uskoro moglo koštati četiri KM. Na novi val poskupljenja mogao bi utjecati i rast cijena prirodnog plina.
„Što se tiče cijena prirodnog gasa na evropskom tržištu, odnosno na referentnim berzama, on je u odnosu na februar ove godine poskupio već za 310 posto. Sve ove cijene barela, odnosno prirodnog gasa, ući će sigurno u finalne proizvode i samim tim indirektno će doći do povećanja ostalih životnih potrepština“, objašnjava Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.
Analiza Saveza sindikata RS-a pokazuje da je kumulativna inflacija u segmentu prehrane tokom posljednjih pet godina dostigla 60 posto. Istovremeno, trgovci su prošle godine povećali dobit za 21 posto, što, prema navodima Saveza, otvara pitanje opravdanosti dijela poskupljenja.
„Hljeb je poskupio za oko 75 posto, brašno preko 50 posto, ulje i masnoće preko 73 posto. Ono što jeste praksa trgovaca u posljednjih par godina upravo je svakodnevni, neopravdani, nekontrolisani rast cijena pod izgovorom rasta cijena energenata“, ističe Božana Radomir iz Saveza.
Sagovornici zaključuju da su povećanja plata i penzija u BiH i dalje nedovoljna u odnosu na rast cijena roba i usluga. Umjesto novih predizbornih obećanja, građani očekuju konkretne mjere vlasti koje bi mogle ublažiti pritisak na kućne budžete.