Jemenski Huti, saveznici Irana, pokrenuli su novi val napada na Saudijsku Arabiju i utvrđivali svoje položaje na zapadnoj obali Jemena, uz Crveno more, dok su se u Rijadu vodile hitne konsultacije o tome kako odgovoriti na njihovo munjevito napredovanje.
Tako se, uz posredovanje američke Centralne komande, održao razgovor između Izraela i Saudijske Arabije s ciljem pomoći Rijadu u odbrani od Huta kroz obavještajnu podršku. Istovremeno, zbog napada Huta arapske zemlje Zaljeva odgodile su planirane razgovore s Iranom, što je izazvalo zabrinutost da bi se sukob na Bliskom istoku mogao dodatno proširiti i ugroziti globalno snabdijevanje naftom. Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz dodatno je smanjen, što je dovelo do većih problema.
Naglo povećanje cijena goriva izazvalo je masovne proteste širom Sirije. Demonstranti su palili gume i blokirali glavne saobraćajnice, uključujući autoput koji povezuje Damask s Alepom, a neki su zahtijevali smjenu ministara energetike i ekonomije te direktora Sirijske naftne kompanije.
„Sirija je oduvijek bila trgovački put, jer nam je u DNK-u da budemo trgovci i pregovarači. Čini se da je eskalacija na pomolu u regionu zahvaćenom ratom s Iranom, a uz sve tenzije, niko ne može predvidjeti šta će se dogoditi, ali se nadamo da će situacija ostati stabilna“, rekao je Ahmed al Šara, sirijski predsjednik.
U međuvremenu napetosti ne jenjavaju ni na sjeveru. Izrael je danas rasporedio borbene dronove iznad Bejruta nakon što je objavio potpuno uništenje masivne podzemne baze „Hezbollaha“. Premijer Libana izjavio je da Liban, zbog svojih ograničenih resursa, ne može sam snositi troškove obnove nakon izraelske ofanzive te da mu je potrebna podrška arapskih saveznika.
„Liban je uvučen u rat koji nije izabrao i koji mu je nametnut, a šteta i troškovi rata procjenjuju se na između tri i četiri milijarde dolara. U zemlji neće biti sigurnosti ni stabilnosti dok se rat na jugu nastavlja. Naš cilj je povlačenje Izraela sa svih naših teritorija i povratak raseljenih ljudi. Želimo budžet koji je finansijski odgovoran, pruža socijalnu zaštitu, podržava ekonomski rast i podstiče investicije“, rekao je Nawaf Salam.
No, izraelska pravila i ograničenja koja uvode i Palestincima dovode do sve većeg nezadovoljstva stanovništva. Stomatolozi u Pojasu Gaze održali su protest upozoravajući da bi stomatološke usluge mogle potpuno prestati s radom zbog ozbiljnih nestašica osnovnih medicinskih potrepština.
„Svi stomatološki materijali i potrepštine su nestali. Od početka rata je zabranjena koordinacija s okupacionim snagama. Apelujemo na sve institucije i međunarodne organizacije da nam pomognu. Pacijenti ispaštaju“, upozorila je stomatologinja Suheir Mahmoud.
Dan koji je trebao donijeti diplomatsko olakšanje počeo je sirenama za zračnu opasnost. Rusija je rano jutros napala Ukrajinu iako je dan prije Donald Trump objavio da su Rusija i Ukrajina postigle dogovor o prestanku napada na energetske ciljeve. Odgovor iz Moskve stigao je brzo. Kremlj pozdravlja Trumpovu inicijativu, videći u njoj priliku da ublaži pritisak na sopstvenu ekonomiju. Ipak, ruska strana ima dugačku listu dodatnih zahtjeva koji bi mogli blokirati cijeli proces.
„Trumpova zamisao je vrlo dobra ideja, ali samo to neće biti dovoljno za spuštanje podivljalih globalnih cijena goriva. Nužno je osigurati slobodnu plovidbu i sigurnost teretnih brodova, uključujući naftne tankere, za šta kijevski režim do sada nije pokazao volju. Druga stvar koju bi trebalo napraviti jeste, naravno, ukinuti sankcije Rusiji i nezakonita ograničenja na isporuku energenata. Tek tada će svijet imati dovoljno naftnih derivata, globalna tržišta će se smiriti, a cijene pasti“, rekao je Peskov.
Borbeni avioni NATO-a hitno su podignuti iznad Litvanije, gdje su presreli i oborili dron napunjen eksplozivom koji je ušao iz pravca Bjelorusije. Letjelica je provela čak trideset minuta unutar zračnog prostora ove baltičke države prije nego što je srušena. Današnji događaji pokazuju svu složenost sukoba. Dok se na papiru crtaju planovi za energetsko primirje, stvarnost na terenu od Donjecka do granica Litvanije upozorava da je rat daleko od kraja, a opasnost od njegovog širenja na ostatak Evrope nikada veća.