Evropski parlament upozorio je na rastući rizik od stranog uplitanja i ruskog utjecaja na sigurnost Bosne i Hercegovine i regiona, uz poseban fokus na navodne kampove za obuku u BiH i Srbiji povezane s pripremanjem nereda u Moldaviji.
Kako piše Detektor, u rezoluciji Evropskog parlamenta, zasnovanoj na izvještaju Posebnog odbora za Evropski štit demokratije, ukazuje se na ozbiljne prijetnje evropskim demokratijama.
U izvještaju objavljenom na veb-stranici Evropskog parlamenta, švedski europarlamentarac Tomas Gunnar Tobe naveo je da su Srbija i BiH tokom 2024. godine bile „domaćini vojnog kampa povezanog s Rusijom“, u kojem su, prema navodima iz izvještaja, obučavane osobe za izazivanje masovnih nemira tokom izbora i referenduma u Moldaviji.
Ranije istraživanje Detektora ukazalo je na mrežu kampova u BiH i Srbiji u kojima su, prema tim navodima, ruski instruktori obučavali državljane Moldavije.
Najmanje tri grupe, koje su brojale između pet i dvanaest ljudi, boravile su u šumi kod Glamočana, u blizini Banje Luke. Nakon što je kamp otkriven, aktivnosti su, prema istraživanju, premještene u selo Radenka u Srbiji.
Prema navodima istraživanja, učesnici su prolazili obuku iz borbenih tehnika, probijanja policijskih kordona, upravljanja dronovima i prepoznavanja nadzornih kamera.
Navodno su učili i pripremu zapaljivih i eksplozivnih sredstava, a za učešće su dobijali između 300 i 800 eura, ponekad i u kriptovalutama.
Među pronađenim materijalima bili su priručnik s uputama za izradu bombi i otrova, rastavljeni dronovi, VR naočale, radiostanice i bilješke o diverzijama.
Polaznici su, prema navodima Detektora, dobijali i zadatke da fotografišu i označavaju koordinate državnih institucija i ambasada u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, kao i lokacije pogodne za polijetanje dronova.
U izvještajima se među organizatorima i instruktorima spominju osobe povezane s „Wagnerom“, ruskim operacijama utjecaja, cyber napadima i ekstremističkim grupama.
Moldavski sudovi već su izrekli više osuđujućih presuda, dok su neki osuđenici u bjekstvu. Tužilaštvo BiH formiralo je predmet, ali za sada nije podignuta nijedna optužnica.
Evropski parlament u izvještaju ukazuje i na prostor koji se, kako se navodi, otvara za prisustvo ruskih sigurnosnih struktura u BiH, kao i na odgovornost domaćih institucija.
Srbija se u istom kontekstu opisuje kao središte ruskih dezinformacijskih i obavještajnih aktivnosti, uključujući praćenje opozicionara, izbjegavanje sankcija i cyber napade na zvaničnike EU i NATO-a.
Dokument Evropskog parlamenta upozorava na sve ozbiljnije prijetnje evropskim demokratijama – od stranog uplitanja u izbore i dezinformacija do cyber i hibridnih napada, manipulacije društvenim mrežama te zloupotrebe umjetne inteligencije i deepfake sadržaja.
Rusija je označena kao glavni vanjski izvor hibridnih prijetnji, uz aktivnosti Bjelorusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje.
Poseban naglasak stavljen je na otkrivanje prikrivenih kampanja uz pomoć umjetne inteligencije, označavanje manipulativnih sadržaja i sankcioniranje zlonamjernih lažnih vijesti.
Evropski parlament zatražio je i zaštitu novinara, nezavisnih medija, civilnog društva i kandidatkinja izloženih rodno uvjetovanom nasilju.
Istovremeno, u dokumentu se naglašava da sve predložene mjere trebaju štititi izborne procese bez narušavanja slobode izražavanja i drugih temeljnih prava.
Izvještaj predstavlja službeni politički stav i zahtjeve Evropskog parlamenta prema Evropskoj komisiji, saopćeno je iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).