Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da želi otvoriti mogućnost da Kanada postane prva „pridružena članica“ Evropske unije, iako takav status trenutno nije predviđen ugovorima EU.
Kanadski premijer Mark Carney ranije je rekao da Ottawa želi izgraditi jedinstven savez s EU, ali bez punopravnog članstva.
Ideja pridruženog članstva već se ranije pojavljivala u EU, a jedan od posljednjih prijedloga došao je iz Njemačke. Berlin je predlagao da Ukrajina dobije status pridružene članice kao prijelaznu fazu prema punopravnom članstvu, ali prijedlog nije dobio potrebnu podršku država članica.
Carney u međuvremenu nastoji ojačati veze s evropskim partnerima, posebno u kontekstu ponovljenih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa kanadskom suverenitetu.
Von der Leyen je najavila da bi EU i Kanada mogli izgraditi zajednički prostor prosperiteta i ekonomije. Saradnja bi obuhvatala proizvodnju, tehnologiju, odbrambenu industriju, Arktik, umjetnu inteligenciju, energiju i kritične minerale.
Međutim, eventualno uvođenje statusa „pridruženog člana“ bilo bi pravno složeno. Von der Leyen je govorila kao predsjednica Evropske komisije, dok bi o prihvatanju takvog modela odlučivale države članice EU.
Za izmjene ugovora EU bila bi potrebna jednoglasna saglasnost svih 27 članica i ratifikacija u svakoj od njih. Za sada nema naznaka da von der Leyen predlaže upravo takvu izmjenu.
Kanada i EU već imaju trgovinski sporazum CETA, dok bi eventualna dublja integracija u jedinstveno tržište zahtijevala usklađivanje kanadskih propisa s pravom EU.
Model bi u tom slučaju mogao podsjećati na odnose Islanda, Norveške, Švicarske i Lihtenštajna s EU. Te države imaju različite nivoe pristupa evropskom tržištu, ali ne učestvuju u donošenju svih pravila na način na koji to čine države članice.
Takav aranžman mogao bi otvoriti i pitanje odnosa prema državama kandidatima. Pregovori o punopravnom članstvu podrazumijevaju dugotrajan proces usklađivanja s evropskim standardima i provođenje politički osjetljivih reformi.
Punopravno članstvo u EU omogućava pristup jedinstvenom tržištu, pravo glasa i zastupljenost u institucijama, korištenje sredstava EU te pravnu zaštitu pred Evropskim sudom pravde.
Ukrajina je raniji njemački prijedlog pridruženog članstva ocijenila nepravednim, uz obrazloženje da bi takav status podrazumijevao učešće u procesu bez prava glasa.
EU je ranije saopćio da bi nove članice mogao primiti već 2030. godine, dok su među najnaprednijim državama kandidatima trenutno Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija.