Iako jesen donosi brojne slikovite prizore, za osobe sklone alergijama ovo doba godine može biti prilično neugodno. Polen pojedinih biljaka tokom jesenskih mjeseci može izazvati kihanje, začepljen nos, svrbež očiju i druge neugodne simptome.
Šta stoji iza jesenskih alergija i kako ih ublažiti, objašnjava alergolog dr. Mark Aronica, piše Cleveland Clinic.
Šta su jesenske alergije?
Jesenske alergije oblik su alergijskog rinitisa, poznatog i kao peludna groznica. Riječ je o reakciji imunološkog sistema na polen koji se nalazi u zraku.
Kada ga udahnemo, organizam osoba sklonih alergijama prepoznaje ga kao prijetnju i pokreće odbrambenu reakciju. Zbog toga se mogu pojaviti simptomi poput kihanja, curenja ili začepljenosti nosa, svrbeža očiju i pojačanog suzenja.
Intenzitet simptoma može varirati ovisno o količini polena u zraku i individualnoj osjetljivosti.
Glavni uzročnici
Kao i u proljeće i ljeto, polen je i u jesen jedan od glavnih uzročnika alergija. Razlika je u vrsti polena koja se oslobađa u zrak, ovisno o godišnjem dobu.
„U jesen je koncentracija polena korova najviša“, objašnjava dr. Aronica i dodaje: „Ako je jesen iznadprosječno topla, može se pojaviti i alergija na polen trava, što dodatno pogoršava već neugodne simptome.“
Najčešći jesenski alergen je ambrozija, koja cvjeta krajem augusta i proizvodi ogromne količine polena. Dr. Aronica navodi da jedna biljka može otpustiti i do milijardu zrnaca.
Ostali česti jesenski alergeni su čičak, bijela loboda, pelin, kopriva, ruska bodičica, divlji pelin i kotrljan. Jesen zbog vlažnog vremena i truljenja biljaka može biti problematična i za osobe alergične na plijesan.
Prepoznajte simptome
Osobe osjetljive na jesenske alergene mogu imati začepljen nos, svrbež očiju, curenje iz nosa i kihanje.
Česti su i slijevanje sekreta niz ždrijelo te grlobolja. Mogu se javiti i umor, osjećaj mentalne zamagljenosti i problemi sa spavanjem, posebno kod korištenja antihistaminika.
Kako razlikovati alergiju od prehlade?
Jesen je i početak sezone respiratornih infekcija, pa je važno razlikovati simptome.
Na infekciju gornjih disajnih puteva vjerovatno upućuju povišena temperatura, bolovi u tijelu, jak umor, mučnina, povraćanje, snažan kašalj, dugotrajna grlobolja te gusta sluz žute ili zelene boje.
„Ako lijekovi protiv alergije uopće ne pomažu, vjerovatno se radi o virusu“, kaže dr. Aronica.
Kako se postavlja dijagnoza?
Službena dijagnoza alergijskog rinitisa nije potrebna svima. Ipak, ako simptomi značajno utječu na kvalitet života, preporučuje se posjeta alergologu.
„Obavit ćemo pregled, razgovarati o simptomima i napraviti kožni test kako bismo precizno utvrdili uzrok“, navodi dr. Aronica.
„Alergolozi su ti koji propisuju i provode imunoterapiju, poznatu kao alergijske injekcije, pa je za tu opciju potrebno posjetiti specijalistu.“
Mogućnosti liječenja
Za ublažavanje simptoma jesenskih alergija najbolji je kombinirani pristup koji uključuje kućne metode, lijekove bez recepta, lijekove na recept i prevenciju.
Za brzo olakšanje kod začepljenosti može pomoći ispiranje sinusa, pod uvjetom da se pravilno provodi. Time se uklanjaju višak sluzi i alergeni.
Važna je i hidratacija jer voda razrjeđuje sluz, dok topli čaj s medom može umiriti nadraženo grlo. Kod problema s očima preporučuju se umivanje i ispiranje umjetnim suzama. Ako su oči i dalje crvene i natečene, mogu pomoći hladni oblozi.
Udisanje pare također može razrijediti sluz i smiriti nadražene disajne puteve.
Dr. Aronica ističe i šta treba izbjegavati. Ne postoje dokazi da eterična ulja pomažu kod alergija, a mogu i pogoršati stanje. Preporučuje pridržavanje naučno utemeljenih metoda.
Ako kućne metode ne daju rezultate, u apotekama su dostupni lijekovi bez recepta, poput sprejeva za nos, te dugodjelujući antihistaminici koji ne izazivaju pospanost.
„Ovi su lijekovi općenito vrlo učinkoviti u kontroli većine alergija“, napominje dr. Aronica.
Za teže simptome ljekar može propisati antihistaminske sprejeve za nos. Druga mogućnost je imunoterapija ili alergijske injekcije, terapija koja s vremenom postepeno smanjuje osjetljivost na alergene. Rezultati se vide tek nakon više mjeseci, pa se preporučuje osobama s teškim i trajnim simptomima.
Kako smanjiti izloženost alergenima?
Najbolja prevencija je izbjegavanje uzročnika.
„Glavni dio terapije je izbjegavanje alergena“, kaže dr. Aronica.
Iako je polen koji vjetar nosi teško izbjeći, izloženost se može smanjiti. Preporučuje se držati prozore zatvorenima, a nakon boravka na otvorenom istuširati se ili barem oprati ruke i lice te presvući odjeću.
Ako je moguće, poslove poput košenja trave, grabljanja lišća i plijevljenja trebalo bi prepustiti drugima.
Iako za alergije ne postoji konačan lijek, simptomi se mogu uspješno držati pod kontrolom kombinacijom različitih pristupa. Kućne metode, odgovarajući lijekovi i mjere prevencije mogu pomoći u smanjenju izloženosti alergenima i ublažavanju tegoba.