U Rusiji su danas počeli trodnevni parlamentarni izbori, prvi od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine. Građani biraju svih 450 zastupnika Državne dume, donjeg doma ruskog parlamenta, a održavaju se i regionalni i lokalni izbori. Glasanje traje do nedjelje, 20. septembra.
Vladimir Putin nije kandidat na ovim izborima jer se ne bira predsjednik Rusije. On je novi šestogodišnji predsjednički mandat osvojio 2024. godine. Ipak, njegov politički utjecaj snažno obilježava izbore, a vladajuća Jedinstvena Rusija, koja podržava Putina, nastoji zadržati dominantnu poziciju u Dumi.
Političko okruženje uoči glasanja obilježeno je snažnim ograničenjima za protivnike Kremlja. Reuters navodi da su pojedini opozicioni političari spriječeni da učestvuju nakon što su proglašeni „stranim agentima“, dok je Vrhovni sud liberalnom Jabloku onemogućio učešće na stranačkoj listi. Pojedini kandidati Jabloka ipak učestvuju u utrkama u jednomandatnim izbornim jedinicama.
Putin pozvao građane da glasaju
Putin se prije početka izbora obratio građanima i pozvao ih da izađu na birališta. Glasanje je povezao i s ratom u Ukrajini, predstavljajući izlazak na izbore kao pokazatelj nacionalnog jedinstva i podrške ruskim vojnicima.
Jedinstvena Rusija već više od dvije decenije ima dominantnu ulogu u ruskom parlamentu. Na izborima 2021. osvojila je više od dvije trećine mjesta u Dumi, a trenutno ima 310 zastupnika. Za zadržavanje dvotrećinske većine, koja joj omogućava usvajanje ustavnih promjena bez podrške drugih stranaka, potrebno joj je najmanje 300 od ukupno 450 mjesta.
Antiratni Jabloko bez stranačke liste
Posebnu pažnju izazvala je odluka Vrhovnog suda kojom je Jabloku, jedinoj registriranoj ruskoj političkoj stranci koja se otvoreno protivi ratu u Ukrajini, zabranjeno učešće na izborima putem stranačke liste.
Zabrana se, međutim, ne odnosi na pojedinačne izborne jedinice, pa se neki kandidati Jabloka i dalje nalaze u izbornoj utrci.
Jedna od njih je 24-godišnja Polina Lermant, koja se u Moskvi kandidira uz poruku biračima da „glasaju za mir“. Reuters navodi da su neki njeni stranački kolege ranije osuđeni na zatvorske kazne zbog izjava o ratu.
Glasanje traje tri dana
Svih 450 zastupnika Državne dume bira se na petogodišnji mandat. Polovina, odnosno 225 zastupnika, bira se putem stranačkih lista, dok se preostalih 225 bira u pojedinačnim izbornim jedinicama.
Glasanje se održava i na teritorijama Ukrajine koje Rusija kontrolira, uključujući Krim i dijelove Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporoške oblasti.
Izbori dolaze u vrijeme nastavka rata u Ukrajini i pojačanih unutrašnjih političkih ograničenja. Analitičar Andrej Kolesnikov ocijenio je da ruske institucije „oponašaju demokratske procese“ te da izbori nemaju stvarni utjecaj na politički kurs zemlje. To je njegova ocjena, dok ruske vlasti izbore predstavljaju kao priliku građanima da izraze svoju političku volju.