Za zdravlje mozga možda nije presudno samo koliko se tokom dana krećemo nego i kako je to kretanje raspoređeno. Novo istraživanje Univerziteta Kalifornije u San Franciscu pokazalo je da bi kratke, redovne šetnje nešto bržim tempom mogle biti posebno korisne za sposobnosti poput koncentracije, planiranja i organizacije.
Istraživanje je objavljeno u časopisu „Alzheimer’s Research & Therapy“.
Nije važan samo broj koraka
U istraživanju je učestvovalo 279 osoba u dobi od 40 do 91 godine koje nisu imale dijagnosticiranu demenciju. Tokom 30 dana nosile su uređaje koji su pratili njihovo kretanje.
Istraživače pritom nije zanimao samo ukupan broj pređenih koraka. Posebno su pratili periode od najmanje deset minuta neprekidnog kretanja tempom od 40 ili više koraka u minuti, odnosno kretanje koje je više nalikovalo ciljanoj šetnji nego usputnom hodanju po kući ili uredu.
Učesnike su zatim podijelili prema tome jesu li barem jednom dnevno imali takav period aktivnosti. Rezultate su uporedili sa snimcima mozga i testovima kojima su provjeravali pamćenje, brzinu obrade informacija te sposobnost planiranja, koncentracije i rješavanja više zadataka.
Redovne šetnje povezane s boljim rezultatima
Pokazalo se da su osobe koje su redovno hodale najmanje deset minuta nešto bržim tempom imale bolje pokazatelje zdravlja mozga.
Posebno su se izdvojili učestalost i tempo kretanja. Redovnije i brže šetnje bile su povezane s manjim promjenama u bijeloj tvari mozga, koje mogu biti povezane s problemima krvnih žila i slabljenjem kognitivnih sposobnosti.
Ti su učesnici također postizali bolje rezultate na testovima izvršnih funkcija, odnosno sposobnosti potrebnih za planiranje, koncentraciju, donošenje odluka i obavljanje više zadataka.
Zanimljivo je da kod ljudi koji su već imali takve redovne šetnje ukupna količina dodatnog kretanja tokom dana nije bila toliko važna. To ne znači da ostalo kretanje nema koristi, nego da bi kraće i namjerne šetnje mogle imati dodatnu vrijednost za zdravlje mozga.
S druge strane, kod osoba koje nisu imale takve periode aktivnosti svako dodatno kretanje bilo je povezano s boljim pokazateljima zdravlja mozga.
Istraživači su primijetili i da je povezanost između ovakvog načina kretanja i zdravlja mozga bila izraženija kod žena.
Kratka šetnja može biti dovoljna za početak
Rezultati upućuju na to da se ne treba usredotočiti samo na to koliko se krećemo nego i na to koliko često tokom dana odvajamo vrijeme za konkretnu aktivnost.
Naprimjer, nekoliko kraćih šetnji tokom sedmice moglo bi biti korisnije nego da se sva fizička aktivnost ostavi za jedan dan vikenda.
To se lako može uklopiti i u svakodnevicu. Desetak minuta bržeg hoda nakon doručka, kratka šetnja tokom pauze na poslu ili hodanje tokom telefonskog razgovora jednostavni su načini za povećanje aktivnosti bez velikih promjena u rasporedu.
Za one koji se trenutno malo kreću vrijedi krenuti postepeno. Parkiranje malo dalje od odredišta, korištenje stepenica umjesto lifta ili kratka šetnja oko zgrade mogu biti sasvim dovoljan početak. Kada to postane dio rutine, lakše je uvesti i redovne šetnje nešto bržim tempom.