Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obratio se danas na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN-a u New Yorku. U snažnom govoru fokusirao se na Gazu, nazvavši je dječijim grobljem i uputivši oštre kritike Izraelu.
Na samom početku svog izlaganja, turski lider je čestitao generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu na desetogodišnjem hrabrom i nepristrasnom vođenju ove institucije. Ipak, ubrzo je prešao na ključnu temu – izostanak palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, koji već drugu godinu zaredom ne prisustvuje zasjedanju u ovoj sali.
“Ova nepravda prema našoj palestinskoj braći i sestrama vrijeđa našu savjest. Iako gospodin Abbas nije ovdje, mi ćemo, kao i prošle godine, nastaviti biti glas slobodne i suverene Palestine,” poručio je Erdogan, pozvavši još jednom sve države koje to nisu učinile da preispitaju svoje odluke i priznaju palestinsku državu.
Osvrćući se na globalnu sigurnosnu situaciju, turski predsjednik je naglasio da je proteklih 12 mjeseci bio jedan od najkrvavijih perioda u posljednje tri decenije. Prema njegovim riječima, u više od 60 sukoba širom svijeta, uključujući Gazu, Ukrajinu, Rusiju, Iran i Liban, živote je izgubilo 250.000 ljudi, dok su stotine hiljada morale napustiti svoje domove.
Posebno se osvrnuo na stravične brojke iz Pojasa Gaze, istakavši da je u posljednje tri godine čak 74.000 ljudi palo kao žrtva “izraelskog državnog terorizma”. Opisao je potresne scene ljudi koji pod ruševinama traže najmilije, te nevine djece koja u školu pokušavaju ići s drvenim protezama.
“Kao otac i djed koji obožava svoju djecu i unuke, teška srca sa ove govornice moram reći da Gaza nije samo najveće groblje djece na svijetu, već i regija s najvećom stopom dječijih amputacija u svijetu,” istakao je Erdogan, upozorivši na katastrofalnu situaciju u bolnicama gdje 70 posto generatora ne radi zbog nedostatka goriva.
Turski predsjednik je Gazu nazvao “najsramnijim i najnehumanijim koncentracionim logorom našeg vremena”. Napomenuo je da je, čak i nakon prekida vatre postignutog uz posredovanje predsjednika Trumpa i zemalja poput Turske, ubijeno više od 1.500 stanovnika Gaze.
Iako je palestinski pokret otpora prihvatio drugu fazu mirovnog plana, Erdogan tvrdi da izraelska vlada nije otvorena za mir, optužujući ih i za blokiranje pristupa svetim mjestima za muslimane i kršćane u Jeruzalemu.
Za kraj je poslao oštru i direktnu poruku svjetskim liderima.
“Danas ću još jednom otvoreno izreći neke istine, bez ikakvog vela između mog srca i mojih riječi. Niko se ne bi trebao uvrijediti. Ovo nije lična stvar Tayyipa Erdogana, ovo je humanitarno pitanje i pitanje savjesti za sve nas. Suočeni smo s genocidnim mentalitetom koji je nezasit u svojoj žeđi za ubijanjem. Situacija je krajnje strašna,” zaključio je on.
Evropska unija, Kipar i Istočni Mediteran
Pored situacije na Bliskom istoku, turski lider se osvrnuo na poziciju Turske u Evropi, poslavši jasnu poruku Briselu.
“Evropa koja isključuje Tursku iz svoje sigurnosne arhitekture ne može, i to ću jasno reći, nikako ne može biti snažnija ili sigurnija,” poručio je, dodavši da Turska svoju budućnost oblikuje sa EU kroz stratešku viziju, te istu viziju očekuje i od druge strane.
Kada je riječ o Egejskom moru i Istočnom Mediteranu, izrazio je želju za rješavanjem problema na bazi dobrosusjedskih odnosa i međunarodnog prava, predloživši održavanje mediteranske konferencije. Poseban fokus stavio je na Kipar.
“Suverena jednakost i ravnopravan međunarodni status kiparskih Turaka moraju biti priznati, a nehumana izolacija kojoj su izloženi mora konačno prestati. Pozivam međunarodnu zajednicu da prizna Tursku Republiku Sjeverni Kipar i s njom uspostavi odnose,” naglasio je.
Globalne krize i novi savezi
Erdogan je iskoristio priliku da predstavi i novi geopolitički potez Turske na Bliskom istoku i u Aziji – takozvani “Mekanski savez”.
“Kroz odbrambeni savez koji smo nedavno uspostavili s Pakistanom i Saudijskom Arabijom, zasnovan na principu regionalnog vlasništva, jačamo solidarnost i ciljamo na rješavanje regionalnih problema iznutra,” pojasnio je Erdogan.
Na kraju, turski predsjednik je pružio punu podršku naporima za prekid vatre i trajni mir u Sudanu, kao i jačanju sigurnosti i razvoja u Somaliji. Osvrnuo se i na Južnu Aziju, poručivši da se svi sporovi, uključujući i pitanje Kašmira, moraju rješavati isključivo kroz dijalog i u okvirima Povelje UN-a i relevantnih rezolucija.