Iznenadno treperenje, preskakanje ili ubrzano lupanje srca može biti znak fibrilacije atrija, odnosno nepravilnog srčanog ritma. Iako se simptomi ponekad javljaju samo povremeno, ne bi ih trebalo zanemarivati.
Fibrilacija atrija nastaje kada pretkomore srca rade neusklađeno s donjim srčanim komorama. Na njen razvoj mogu utjecati visok krvni pritisak, dijabetes, pretilost, pušenje, konzumacija alkohola, pojačan rad štitne žlijezde i apneja u snu.
Osim lupanja srca, upozoravajući simptomi mogu biti neobičan umor i slabost, naročito tokom fizičke aktivnosti, kao i kratak dah koji se može pojaviti čak i u mirovanju. Neki ljudi osjećaju i vrtoglavicu, ošamućenost ili čak gubitak svijesti.
Bol ili nelagoda u prsima također mogu biti znak da je potrebno potražiti ljekarsku pomoć. Kardiolozi upozoravaju da se simptomi ponekad mogu zamijeniti sa stresom, tjeskobom ili iscrpljenošću.
Poseban problem predstavlja činjenica da fibrilacija atrija može postojati i bez ikakvih simptoma. Prema navodu kardiologinje dr. Sharonne Hayes iz izvora, procjenjuje se da oko 40 posto osoba s ovim poremećajem nema simptome.
Fibrilacija atrija nije bezazlena. Povezana je s približno pet puta većim rizikom od moždanog udara, kao i povećanim rizikom od zatajenja srca i demencije.
Ako primijetite novo ili neuobičajeno lupanje srca, vrtoglavicu, kratak dah ili bol u prsima, preporučuje se javiti ljekaru. Dijagnoza se može utvrditi različitim pregledima, uključujući EKG i druge pretrage, a postoje i terapije koje mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija.