Sve više velikih kompanija smanjuje broj slojeva u korporativnoj hijerarhiji i dio poslova srednjeg menadžmenta prepušta umjetnoj inteligenciji. Dok kompanije tvrde da tako pojednostavljuju organizaciju i smanjuju birokratiju, podaci pokazuju da su preostali menadžeri sve opterećeniji, a dio zaposlenih ostaje bez jasnog smjera.
Uber je početkom septembra otpustio oko 3300 zaposlenih, uglavnom iz redova srednjeg menadžmenta. Direktor Dara Khosrowshahi poručio je da kompanija želi „ukloniti slojeve“, pojednostaviti strukturu timova i usmjeriti zaposlenike i ulaganja prema najvećim prilikama.
Sličan trend zabilježen je i u drugim velikim kompanijama. Amazon je prošle godine ukinuo 14.000 korporativnih pozicija, uz obrazloženje da želi smanjiti birokratiju i organizacione slojeve. Meta je otpustila oko 8000 zaposlenih i najavila preustroj prema principima organizacije koja se oslanja na AI, dok je Block ukinuo 4000 radnih mjesta.
Ovaj trend već je dobio naziv – „Great Flattening“, odnosno veliko sravnjivanje korporativne piramide.
Logika kompanija je da dio tradicionalnih zadataka srednjih menadžera, poput prenošenja informacija, koordinacije zadataka, izrade izvještaja i pretvaranja poslovne strategije u konkretna zaduženja, sve više mogu obavljati AI alati i agenti.
Prema istraživanju konsultantske kuće Korn Ferry provedenom među 15.000 profesionalaca u deset zemalja, 41 posto zaposlenih kaže da je njihova kompanija u posljednjih godinu dana ukinula određene menadžerske slojeve.
Analiza Live Data Technologiesa za Wall Street Journal pokazuje da je broj menadžera u američkim javnim kompanijama pao za 6,1 posto od maja 2022. do maja 2025. godine. Gartner je još 2024. godine prognozirao da bi do kraja 2026. jedna petina organizacija mogla uz pomoć AI-ja ukinuti više od polovine srednjeg menadžmenta.
Međutim, posao koji su obavljali ti ljudi ne nestaje njihovim otkazima.
Gallupov izvještaj o globalnom radnom mjestu za 2026. pokazuje da prosječan menadžer sada ima 12,1 podređenog, u odnosu na 10,9 godinu ranije i 8,2 koliko ih je imao kada je Gallup 2013. prvi put mjerio ovaj podatak.
Istovremeno je angažiranost menadžera pala s 31 posto u 2022. na 22 posto u 2025. godini, dok je kod ostalih zaposlenih ostala gotovo nepromijenjena. Gallup upravo smanjenje broja menadžerskih slojeva i povećanje timova navodi kao jedan od glavnih razloga.
Posljedice osjećaju i zaposlenici koji su ostali bez neposrednih nadređenih. U istraživanju Korn Ferryja, 37 posto takvih zaposlenih kaže da se osjeća „bez smjera“, dok 43 posto smatra da rukovodstvo više nije usklađeno.
Istovremeno, 72 posto viših rukovodilaca priznaje da su pod stresom jer preuzimaju dio svakodnevnih poslova koje su ranije obavljali ukinuti menadžeri.
Dio kompanija već je iskusio posljedice prebrzog oslanjanja na AI. Prema Forresterovom izvještaju, 55 posto poslodavaca žali zbog otpuštanja povezanih s uvođenjem umjetne inteligencije. Klarna je, primjerice, zamijenila stotine radnika AI sistemima, ali je nakon pada kvaliteta usluge ponovo počela zapošljavati ljude.
Stručnjaci upozoravaju i na dugoročan problem. Srednji menadžment tradicionalno predstavlja jednu od ključnih stepenica za razvoj budućih rukovodilaca. Ako AI preuzme sve veći broj poslova na početku i u sredini karijere, kompanije bi za nekoliko godina mogle imati manje zaposlenih s iskustvom potrebnim za vođenje velikih timova.
U Bosni i Hercegovini ovaj trend zasad nije toliko izražen, dijelom zbog toga što domaće kompanije uglavnom imaju manje organizacione strukture i manje menadžerskih slojeva. Veći utjecaj mogao bi se očekivati u stranim korporacijama i outsourcing kompanijama koje rade za velike zapadne klijente, gdje se odluke o organizaciji često donose u centralama.